Turisti na kulturu troše 3,3 eura dnevno

Čak 83 posto stranih posjetitelja smatra da Hrvatska ima bogato povijesno nasljeđe, a tek desetak posto manje da smo zemlja s jedinstvenim običajima i tradicijom. Usprkos tomu, stotine kulturno-povijesnih znamenitosti, brojne muzeje i galerije te niz atraktivnih događanja Hrvati ne znaju kvalitetno prezentirati ni ponuditi. Kulturno-turistički proizvodi geografski su i tematski nepovezani i, što je najgore, čak i ne postoji adresa na kojem bi se sve kulturne atrakcije mogle pronaći na jednom mjestu.

Umjesto toga, primjenjuju se različiti kriteriji vrednovanja atrakcija, a svaka turistička zajednica na svoj način vodi evidenciju o turističkoj ponudi i provodi svoju valorizaciju. Jedna od kratkoročnih posljedica je da su proizvodi uglavnom zatvoreni unutar administrativnih granica, a dugoročne su još opasnije: osim što ne postoji uvid u resursnu osnovu, pa sektor ne može njome funkcionalno upravljati, takvo bogatstvo nije ni primjereno zaštićeno od uništenja, odnosno oštećenja. Žalosno je i što niz potencijalnih turističkih atrakcija ostaje neutvrđeno, neistraženo, dakle nepoznato. Zaključeno je to na nedavno održanim Danima kulturnog turizma u Varaždinu.

Goste, neupitno je, privlači ovdašnja povijesna i kulturna baština, ali je teško pronalaze, a pogotovo su osupnuti činjenicom da je Hrvati tako slabo i neučinkovito reklamiraju. Prema istraživanju Instituta za turizam provedenog za potrebe kulturnog turizma, a koje je predstavila Zrinka Marušić, gosti su najlošije ocijenili kvalitetu označavanja atrakcije na prometnicama, dostupnost informacija o atrakciji te ponudu suvenira. Posjetitelji se svim snagama trude pronaći nešto što bismo im mi trebali nuditi na pladnju.
Dakle, kulturne znamenitosti najviše posjećuju ljudi srednje ili mlađe životne dobi prosječne starosti 39 godina, što je u skladu s europskim standardima. Više ili visoko obrazovanje ima 60 posto posjetitelja, no tek ih je 13 posto profesionalno vezano uz kulturu, dok je u Europi taj prosjek 30 posto.

Trećina posjetitelja u prvom je posjetu našoj državi. Od stranaca prevladavaju Talijani (15,4 posto), Nijemci (13,8), Francuzi (9,3) i Britanci (8,6 posto). Na kontinentu prevladavaju domaći posjetitelji s udjelom od 67 posto. Više od 26 posto anketiranih kao dominantan motiv posjeta navodi želju za učenjem o kulturi, povijesti i baštini posjećenoga kraja, njih 18,3 posto privuče imidž i reputacija atrakcije, a puka znatiželja motiv je za 17,9 putnika. Zanimljivo je da ih je 30,1 posto došlo preporukom rodbine, a daljnjih 20,7 posto zainteresirale su informacije s interneta. Drugi put neku atrakciju posjećuje 22 posto turista, što je nešto manje od europskog prosjeka.

Nadalje, više od 70 posto posjetitelja posjet je obavilo u sklopu višednevnog putovanja po našoj zemlji, 68 posto došlo ih je vlastitim autom, 85 posto samostalno je organiziralo putovanje. Četvrtina ih je putovala specifično zbog posjeta kulturno-turističkoj atrakciji ili događanju. Zbog svoje neorganiziranosti i aljkavosti, međutim, Hrvatska godišnje gubi silne stotine milijuna eura koje je mogla izvući posredstvom kulturnog turizma. Sljedeća je stavka, naime, porazna: Institut za turizam istražio je da je prosječna potrošnja gosta na višednevnom putovanju 45 eura, od čega za kulturu i zabavu turist potroši mizernih 3,31 euro.

Na 16 lokacija odgovaralo je 2500 ljudi
Istraživanje Instituta za turizam provedeno je na uzorku od 2500 ljudi na 16 lokacija kulturno-povijesnih znamenitosti, podjednako raspoređenih i na obali i u unutrašnjosti (uz ostalo u Velikom Taboru, Trakošćanu, osječkoj Tvrđi), devet muzeja i galerija (Muzej za umjetnost i obrt, Staro selo u Kumrovcu, Arheološki muzej Istre u Puli...) te 12 događaja (Đakovački vezovi, Špancirfest, Kaj su jeli naši stari...)

Kušenov katastar turističkih atrakcija
Eduard Kušen, dokazani turistički stručnjak, osmislio je pet koraka koji bi mogli dovesti u red sadašnji kaos. Identifikacija, evidencija, sistematizacija, vrednovanje, katastar i atlas turističkih atrakcija njegovih je pet osnovnih stavaka razrađenih i po nizu podvrsta. Turizam i država imali bi brojne koristi ako bi katastar zaživio u skorije vrijeme. Osnovno je pitanje, međutim, što se do sada čekalo.

Gosti ugodno iznenađeni viđenim
Za 47,5 posto gostiju u obilasku kulturnih i povijesnih znamenitosti, galerija i muzeja ili ostalih događanja povezanih s kulturom zadovoljstvo viđenog bilo je iznad očekivanja, za dodatnih 47,3 posto u skladu s očekivanjima. Razočaralo se tek 5,2 posto ispitanih.