Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Stu 2022

Turizam dohvatio promet iz 2019., ali poslovni rashodi ove godine dvostruko veći

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Roko Kalafatić  

Turizam dohvatio promet iz 2019., ali poslovni rashodi ove godine dvostruko veći

Makar su domaće turističke kompanije ove godine uspjele dohvatiti turistički promet iz rekordne 2019., rast poslovnih rashoda je u prvih devet mjeseci ove godine dvostruko nadmašio rast prihoda, što je dodatno smanjilo profitnu maržu u sektoru, a dobit koju su vodeće turističke kompanije generirale u 2021. i 2022. godine i dalje pokriva samo 80 posto gubitka iz 2020. godine. Zaključak je to analize poslovnih rezultata 21 domaćih turističkih kompanija čiji su rezultati objavljeni na Zagrebačkoj burzi, a prezentirani su u publikaciji Hrvatske udruge turizma (HUT) Turistički impuls Q3 2022.

Poslovni prihodi turističkih kompanija obuhvaćenih analizom za prvih devet mjeseci ove godine viši su 22 posto u odnosu na prihode ostvarene u istom razdoblju 2019. godine, no istovremeno su rashodi poslovanja porasli 41 posto. Pritom su troškovi sirovina i materijala porasli 45 posto, a troškovi rada za 26 posto.

Tako visok rast troškova rezultirao je činjenicom da većina standardnih financijskih pokazatelja turističkih kompanija ove godine ima negativan trend u odnosu i na 2021. i 2019. godinu. Bruto profitna marža turističkih kompanija koja je 2018. godine iznosila 13,5 posto, ove je godine gotovo prepolovljena (procjena za cijelu godinu prema rezultatima iz prvih devet mjeseci), na 7,6 posto, udio EBITDA u ukupnim prihodima smanjen je u odnosu na prošlu godinu za 8 postotnih bodova (sa 50 posto u devet mjeseci prošle godine na 42 posto u devet mjeseci ove godine), a smanjena je i stopa rentabilnosti poslovanja u odnosu na 2019. godinu.

Analiza je pokazala da turističke kompanije ostvarenom dobiti prije oporezivanja od 1,238 milijardi kuna iz 2021. i 2022. godine (procjena za čitavu godinu na temelju rezultata u prvih devet mjeseci) i dalje ne pokrivaju gubitak prije oporezivanja od 1,551 milijardi kuna iz 2020. godine.

Smanjen volumen investicija ugrožava budućnost poslovanja
Turizam je u pandemiji pokazao da može stabilizirajuće utjecati na gospodarstvo, a ove godine je ključan motor koji u velikom dijelu amortizira negativne gospodarske pokazatelje iz okruženja. S obzirom na očekivanje pada gospodarske aktivnosti u sljedećoj godini, važnost ostvarivanja dobrog turističkog rezultata bit će još veća za hrvatsko gospodarstvo. No, za dobar rezultat treba napraviti kvalitetnu pripremu za sezonu.

Suočeni smo sa situacijom da su turističke kompanije, unatoč oporavku fizičkih pokazatelja i nominalnih prihoda, u lošijoj financijskoj poziciji nego 2019., uz značajno smanjeni investicijski potencijal. Dodatno, visoka inflacija i neizvjesnost oko kretanja cijena energenata otežavaju kvalitetnu pripremu sezone - komentirao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

U Turističkom impulsu Q3 identificirano je i smanjenje volumena investicija već ove godine, i to kroz smanjenje stope promjene dugotrajne materijalne imovine koja u devet mjeseci 2022. godine u odnosu na isto razdoblje 2021. godine iznosi 5,8 posto, što je pad u odnosu na 6,5 posto u razdoblju 2019./2018. godine. Ovakav pad volumena investicija ugrožava ostvarenje poslovnih rezultata u budućem razdoblju.

Kada se pogledaju fizički rezultati po tipu smještaja, u prvih devet mjeseci ove godine najveći je porast u broju noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine ostvaren u hotelima, čak 46,5 posto, u kampovima je iznosio 22,8 posto, a u privatnom smještaju 21,5 posto. No, u usporedbi sa devet mjeseci 2019., hoteli su na 89,4 posto ostvarenja u noćenjima, dok su kampovi i privatni smještaj noćenjima premašili rekordnu 2019.

- Moramo osvijestiti da se sljedeće sezone na velika vrata vraća kompletna mediteranska konkurencija koja je protekle godine iskoristila za dodatno jačanje konkurentnosti svojih ponuda. To znači da moramo odmah početi sa rješavanjem ključnih prepreka u pripremi sljedeće sezone, poput donošenja konkretnih mjera za ublažavanje problema nedostatka radne snage, rješavanja problema turističkog zemljišta koji dodatno koči investicije, ali i donošenjem mjera koje će smanjiti pritisak i nesigurnost kretanja troškova energenata sljedeće sezone - zaključio je Ostojić.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk