Turizam: Ne postoji ni jedan razlog za »polaganje oružja«

S obzirom na okolnosti u kojima se odvija ova sezona, pad broja noćenja do pet posto bio bi uspjeh, podbačaj do deset posto percipirao bi se kao podnošljiv rezultat, a sve iznad toga značio bi promašaj koji bi bitno oštetio i kompletni turistički pogon, ali i državnu blagajnu. U teškim vremenima ne treba bit defetist, stvari se, pogotovo tada, moraju gledati s pozitivne strane.

Zasad ionako nema razloga za katastrofične procjene. Istina, bilo bi mnogo lakše da od turizma ne ovisi oko 20 posto BDP-a, da ta grana gospodarstva nije jedina (pre)ostala stavka od koje (i) država zarađuje konkretnije novce. No ove godine mnogo toga ne ovisi o nama samima, već je posljedica globalnih poremećaja.

Sada je najvažnije kvalitetno odraditi ostatak ljeta. Više nego ikad dosad treba poštovati ljude što nam u sveopćoj besparici poklanjaju povjerenje i novce. Možda i nećemo zaraditi kao posljednjih godina, ali turistički stroj sljedeća dva, tri mjeseca mora radit besprijekorno. Počevši od carinika na ulazu u zemlju (koji doduše uvijek dobro obavljaju svoj posao) preko konobara u maloj dalmatinskoj konobi i spremačica u hotelima, do svih ostalih službi koje direktno i indirektno poslužuju turizam i turiste. Od profesionalnog pristupa ovisi i hoće li nam ti isti turisti doći i dolazit sljedećih godina, kada se ekonomska situacija stabilizira.

Iako će neki imputirati drukčije, zasad nema razloga za »polaganje oružja«. Polugodišnja statistika pokazuje pad broja noćenja od tri posto u odnosu na lanjsko polugodište. To je rezultat na razini (naj)optimističnijih planova Ministarstva turizma. Pad broja gostiju je veći, sedam posto, ali i on je unutar podnošljivih razina. Raduje izvrsna posjećenost Nijemaca i Austrijanaca (Nijemci su u prvih šest mjeseci imali tri posto više noćenja, a Austrijanci čak deset), Slovenci su u padu od šest posto, Talijani tek počinju razmišljati o glavnom odmoru, dok su iz skupine »Top pet« zemalja drastično podbacili Česi (registrirano je 16 posto manje čeških dolazaka, a poznato je da su Česi brojni predsezonski gosti).

U predsezoni su nam nedostajali i Rusi kojih je bilo za trećinu manje nego lani, te susjedi Mađari (pad broja dolazaka od 27 posto), no pitanje je, s obzirom na stanje njihovih ekonomija, je li se taj pad mogao izbjeći. U svakom se slučaju pokazalo koliko nam u izvansezonama znače ta tržišta.

Budući da je riječ o jeftinijim vrstama smještaja, sezonu će dobro odradit privatni apartmani i kampovi. Kampovi solidno posluju usprkos kišama u dosadašnjem dijelu ljeta. Najugroženiji su hoteli gdje se predviđa desetpostoni pad. Opterećeni kreditima, hotelijeri doslovno vape za državnom pomoći. Treba im pozitivna državna intervencija, oštro kresanje nameta, a ne da se tolerira da ih izrade čak i institucije poput ZAMP-a.

Shodno dugogodišnjim ulaganjima u Hrvatskoj se formira sve moćnija hotelska scena i ne bi bilo dobro da ona bankrotira. Država, naime, u ovom trenutku raspolaže s 574 kategorizirana hotela, od čega je 20 hotela s pet i 132 hotela s četiri zvjezdice. Povrh toga, još je 14 hotela u postupku za dobivanje četiri zvjezdice i još tri čekaju pet zvjezdica. Hotelijeri su ove godine u unaprjeđenje postojećih i otvaranje novih hotelskih kapaciteta uložili pet milijardi kuna i treba im pomoći jer im gori pod nogama, jer ni oni nisu štedjeli kada su dizali ukupni turizam na višu razinu.

Dobar ulazni vikend
Prema informacijama s graničnih prijelaza, proteklog vikenda u Hrvatsku je ušlo oko 718.000 gostiju, dok ih je iz zemlje istodobno izašlo 643.000. U odnosu na isti vikend lanjske godine broj ulazaka veći je za 75.000. Dokazuje se, među ostalim, teza koja se provlačila tijekom münchenskog CBR-a da u kriznim vremenima ljudi preferiraju odlazak na more vlastitim vozilima.