Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2021

Turizam, ugostiteljstvo i industrija zabave najviše pretrpjeli zbog pandemije

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / H  

Turizam, ugostiteljstvo i industrija zabave najviše pretrpjeli zbog pandemije

Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Fine pokazala je da na području Republike Hrvatske 1.251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza. Od tog broja, njih 1.085 nije apliciralo na vladine mjere za potporu poduzetnicima zbog negativnih učinaka pandemije, “čime su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima”, navodi se u analizi Financijske agencije (Fina).

Metodologija Fine za izračun kreditnog rejtinga poduzetnika temelji se na procjeni vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza (eng. Probability of Default, PD) kao osnovnog faktora rizika i usklađena je s Basel III smjernicama, objašnjavaju iz Fine. Pritom napominju da se ocjena kreditnog rejtinga izračunava na temelju predanih godišnjih financijskih izvještaja, podataka o stanju blokade te statusu stečaja, predstečaja i likvidacije, a rejting skala je jedinstvena za sve veličine poduzetnika i podložna je promjenama (model izračuna rejtinga se svake godine testira, validira i kalibrira).

Od 1.085 najstabilnijih poduzetnika koji posluju u okolnostima pandemije bolesti covida-19, najviše njih nominalno posluje u prerađivačkoj industriji – 263, te u trgovini na veliko i malo – 259 poduzetnika, pokazuje analiza Fine.

Slijede poduzetnici iz stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti (133), potom građevinarstva (87), opskrbe vodom; uklanjanja otpadnih voda (63), itd.

Među njima najviše je onih sa sjedištem u Gradu Zagrebu (487), a slijede Zagrebačka županija s 81, Istarska sa 65 poduzetnika, Splitsko-dalmatinska sa 64 i Primorsko-goranska županija sa 63 poduzetnika.

Struktura prema veličini pokazuje da od najstabilnijih poduzetnika u skupinu mikro poduzetnika ulazi 181, malih je šest, srednjih poduzetnika 715, a velikih 183.

Fina je izradila i analizu poduzetnika koji su u prvih devet mjeseci prošle godine imali pad ili rast prihoda u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, i to na temelju agregiranih podataka o ukupnim oporezivim transakcijama iz PDV obrazaca kao i podataka o prometu odnosno poslovnoj aktivnosti poduzetnika/obveznika PDV-a, koje prikuplja i obrađuje Porezna uprava.

Pritom iz Fine napominju da je korišten pregled podataka iz obrađenih kumulativnih PDV obrazaca za razdoblje siječanj – rujan 2019./2020. godine prema području glavne djelatnosti poreznog obveznika i prema županiji sjedišta poreznog obveznika, kao i da se podaci u pregledima ne mogu interpretirati kao podaci svih poreznih obveznika, jer je riječ o podacima samo za obveznika koji su podnijeli PDV obrazac.

Ta Finina usporedba iznosa porezne osnovice po djelatnosima pokazuje ukupni pad od 8,7 posto, odnosno sa 628,97 milijardi kuna u prvih devet mjeseci 2019. godine na 574,49 milijardi kuna u razdoblju siječanj-rujan 2020. godine.

Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije covida-19 imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kod poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (turizam i ugostiteljstvo) taj je pad bio najveći, 45,1 posto.

Druga dva najpogođenija područja bila su umjetnost, zabava i rekreacija s padom od 30,2 posto te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, s padom prometa od 26,5 posto.

Poduzetnicima iz opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda promet je, pak, porastao za 23,5 posto, zamjećuju iz Fine.

Prema županijama, promet je najviše pao u Dubrovačko-neretvanskoj (46,2), Istarskoj (25,2) i Šibensko-kninskoj županiji (21,9 posto). Dvoznamenkaste padove prometa bilježe još dvije jadranske županije – Zadarska (16,3 posto) i Primorsko-goranska (13 posto).

U dvije županije poduzetnici su ostvarili rast prometa i to u Koprivničko-križevačkoj (2,1 posto) i Osječko-baranjskoj (0,4 posto), navode iz Fine.

Fina je u svojoj analizi objavila i popis najstabilnijih poduzetnika u Republici Hrvatskoj, s najmanjom vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza (poduzetnici koji su prema metodologiji Fine svrstani u A razred kreditnog rejtinga).

Redoslijed tvrtki je definiran prema ukupnim prihodima 2019. godine, od većih ostvarenih prihoda prema manjim.

Fininu listu 1.085 najstabilnijih poduzetnika u Hrvatskoj predvodi Ina, a slijede HEP d.d., HT, Lidl Hrvatska, Petrol, HEP proizvodnja, Kaufland Hrvatska, HEP ODS, Porsche Croatia, Philip Morris Zagreb, Atlantic Trade itd.


Komentari članka

Vezani članci

Končar otvorio novi laboratorij vrijedan više od 20 milijuna eura

16.07.2026.

Riječ je o najsuvremenijem tehnološkom objektu za velike električne strojeve i pogone u Bedekovčini kakvih ima svega nekoliko u Europi

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Franck planira gradnju novog proizvodno-skladišnog pogona

16.07.2026.

Nakon akvizicije tvornice u BiH kompanija najavljuje novu investiciju, ubrzava digitalizaciju, uvodi AI i nastavlja ulaganja iz vlastitih sredstava

Nijemci će u DOK-ING-u izrađivati sustave koji će promijeniti ratovanje

14.07.2026.

Najveća europska vojno-industrijska kompanija u Zagrebu će razvijati autonomne vojne sustave za izvoz na globalna tržišta

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 2726 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk