U blokadi 150.000 građana

Trenutačno je blokirano oko 150.000 računa građana za koje su vjerovnici tražili prisilnu naplatu dugova, doznajemo u Fini. No, informaciju o tome o kakvim je dugovima riječ, odnosno prevladavaju li ovrhe zbog neplaćenih kredita i režija ili nečeg drugog, nismo mogli dobiti, jer je, kako kažu u Uredu za korporativne komunikacije, riječ o poslovnoj tajni. Etika poslovanja, nažalost, ne dopušta čak ni objavu informaciju o tome kojih je pet vjerovnika koji su podnijeli najviše zahtjeva za ovrhom nad građanima, pa objedinjena ovrha preko Fine neće pridonijeti tome da javnost dobije preciznije informacije o tome kome smo koliko dužni.

Utjehe radi, valja reći da u Fini ističu da su ublaženi problemi onih građana kojima je račun bio blokiran zajedno sa sredstvima koja inače ne podliježu ovrsi (to su, među ostalim, dvije trećine plaće osobe nad kojom se provodi ovrha ili dvije trećine prosječne plaće u državi, dječji doplatak, socijalna pomoć, naknade štete zbog narušena zdravlja, naknada za nezaposlene i slično). No, problem nisu ublažile posebne odluke ili izmjene propisa o ovrsi, nego isključivo veća informiranost građana o tome da u trenutku kada saznaju za ovrhu što prije Fini moraju dostaviti ispunjenu i potpisanu Obavijest o primanjima koja ne podliježu ovrsi, nakon čega im banka po Fininu nalogu za ta primanja otvara poseban račun na koji sjeda novac koji ne podliježe ovrsi.

Utješni su i podaci o trendovima vezanim uz blokadu poslovnih subjekata, odnosno pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju registriranu djelatnost iako je broj subjekata koji su u blokadi dulje od 360 dana, pa čak i dulje od pet godina, u porastu, jednako kao i neizvršene obveze, statistika pokazuje da pada broj subjekata koji su u kratkotrajnoj blokadi (do 60 dana). Tako je u ožujku ove godine u kratkoročnoj blokadi bilo 9,5 posto subjekata manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su neizvršene obveze bile oko 44 posto manje.