Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lip 2022

U kojem slučaju se isplati investirati u geotermalnu energiju?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

U kojem slučaju se isplati investirati u geotermalnu energiju?

"Korištenje geotermalne energije je po meni najipslativije i najekonomičnije u poljoprivrednoj stakleničkoj proizvodnji jer su takvi proizvođači veliki potrošači energije", bila je uvodna riječ Mladena Škrleca, stručnjaka za naftno rudarstvo iz tvrtke Geotermalna energija d.o.o., na Agroklubovoj online konferenciji "Energija u poljoprivredi – kako do obnovljivih izvora".

No, Škrlec kaže kako je cijela investicija u izradu bušotine te čitav komplicirani proces ishođenja dozvola za istraživanje pa i eksploataciju, uvjetno isplativa ako je poljoprivredniku investitoru potrošnja oko najmanje milion metara kubnih plina godišnje. "Za manjeg je potrošača to neisplativa investicija. Korisnik treba imati potrošnju na nivou 800 do milijun kubika plina godišnje. Ako uzmemo potrošnju po cijeni prije poskupljenja, od 4 kune za kubik plina, riječ je o 3 do 5 milijuna kuna koje potrošač troši za energiju u toj količini", pojašnjava.

Dugotrajan proces i velika investicija
Prvi korak u planiranju ove investicije je istražiti ima li potencijala na području gdje su staklenici već postavljeni ili ih graditi gdje ima takvog potencijala. Nakon toga slijedi dugotrajan proces ishođenja dozvole i izrade bušotine. To je naftno rudarski proces koji traje od istraživanja do eksploatacije 4 do 5 godina, naglasio je Škrlec.

U našoj zemlji danas imamo dva geotermalna izvora koja se koriste za stakleničku proizvodnju, u Bošnjacima i Svetoj Nedjelji. Njihova je potrošnja na nivou milijun kubnih metara plina. Troškovi su im na 5 ha stakleničke proizvodnje za 70 do 75 posto manji u odnosu na plin. "Kada smo izradili prvu bušotinu u Bošnjaciman 2011., mislili smo da će to biti "boom" u Hrvatskoj, ali taj dugotrajni proces i velika početna investicija, u Hrvatskoj ne prolaze."

U Mađarskoj, primjerice, koriste 200 bušotina u ove svrhe. Hrvatska je Bogom dana za korištenje ove vrste obnovljive energije, pa je pravo pitanje, što treba napraviti da se proces skrati, a investicija isplati za kraće vrijeme.

krlec otkriva da u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, gdje nam je geotermalni gradijent povišen iz određenih geoloških razloga postoji oko 4000 bušotina bušenih u cilju istraživanja eksploatacije ugljikovodika. To je, kaže, more podataka gdje su u tijeku izrade i eksploatacije indicirana geotermlana ležišta. Do njih se dolazi na isti način kao što je istraživanje komplicirano za ugljikovodike.

Poljoprivrednici u rangu s INA-om
"Danas Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika u sebi sadrži i geotermalnu energiju pa naši mali poljoprivredni proizvođači koji bi se uključili u geotermalno istraživanje i proizvodnju, za osobno korištenje, stavljeni su u isti rang s INA-om, Aspectom i drugima, sa svim zakonskim obvezama", upozorava dodajući da su u ministarstvu shvatili da to predstavlja određeni problem te da postoji tendencija za promjenom zakona, gdje bi se iz njega izvukla geotermika te olakšao proces i dobivanja dozvola i puštanja u eksploataciju.

"Kao što sam rekao, sada proces traje četiri do pet godina i jasno je da investitor koji zna da će mu se investicija početi vraćati tek za pet godina, nema što u njoj tražiti", komentira.

Bušotina koja se koristi za geotermiku je prosječno dubine od 800 do 1300 metara i košta 20 do 25 milijuna kuna. Proces podrazumijeva pripremu dokumentacije, a kada utvrdite da imate potencijal, dok pribavite sve dokumente, izradite plan za izradu bušotine, po našem zakonu godinu traje godinu i pol do dvije. Za izradu bušotine, potvrđivanje rezervi, realizaciju eksploatacije treba još dvije godine.

Kod susjeda Mađara, primjerice, vrijeme od početka ideje za izradu bušotine do njezine realizacije traje šest mjeseci.

Rješenje je u udruživanju?
Škrlec preporuča da se za provedbu ove investicije udruži više poljoprivrednih proizvođača jer, kako kaže, danas postoje i europski fondovi za tu namjenu, budući da su klima i energija u fokusu. "Geotermalni gradijent Hrvatske je jedan od najviših u Europi. Nizozemci koji imaju geotermalni gradijent oko 30 stupnjeva na 1000 metara, a kod nas je 45 do 50, moraju duplo dublje bušiti i raditi. Dakle, imaju veće troškove, no oni ju daleko više koriste nego mi."


Komentari članka

Vezani članci

Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja

14.07.2026.

Iza nje su desetljeća znanstvenog rada u hortikulturi, razvoja suvremenih tehnologija uzgoja i očuvanja biljnih resursa. Danas nastavlja obrazovati nove generacije agronoma i cvjećara te promicati održivu i znanjem utemeljenu poljoprivredu.

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Za stočarstvo osigurano 60, a za biljnu proizvodnju 30 milijuna eura - predstavljeni sektorski natječaji:

15.06.2026.

Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Žito grupa objavila najnovije kotacije: Pogledajte trenutačne otkupne cijene pšenice, ječma i uljarica

12.06.2026.

Donosimo detaljan pregled cijena pšenice, ječma i uljarica po klasama i prijemnim mjestima za ovogodišnji rod, uz ključne uvjete otkupa i obračuna kvalitete.

Neretvanske lubenice stižu na tržište, proizvođači strahuju od albanske konkurencije

11.06.2026.

Maloprodajna cijena lubenica na početku sezone ne bi trebala biti znatno viša od jednog eura po kilogramu ako je otkupna oko pola eura, kaže Željko Bjeliš

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk