Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Lip 2010

U marinama i do 15 posto više jahti nego lani!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Jadranka Klisović  

U marinama i do 15 posto više jahti nego lani!

Dosadašnji tijek nautičke sezone protekao je odlično, a još boljim rezultatima u svim jadranskim marinama nadaju se do kraja ljeta. Još da nije bilo nešto lošijih vremenskih uvjeta i vulkanskog pepela koji je ometao zračni prijevoz, rezultati bi bili kudikamo bolji.
Miro Vodopija, direktor marine Hramina na otoku Murteru, koja može primiti 400 brodova, kazuje da bilježe trend povećanja plovila za 15 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

»Marina je trenutačno puna i tako će biti i nadalje, što je i naša konstanta. Istina, povećanje bukinga od 15 posto i nas je pozitivno iznenadilo, jer su se i nautičari posljednjih godina okrenuli bukingu u zadnji tren«, kaže Vodopija, koji dodaje kako bi bilježili još bolje rezultate da imaju više prostora za vezove za velike jahte. Kaže da trenutačno na vezu imaju tri broda od po 35 metara dužine i više tako većih plovila niti ne mogu prihvatiti. O nautičkoj sezoni i planovima razgovaralo se u Murteru, gdje su se sastali članovi Vijeća Udruženja marina pri HGK-u.

Anto Violić, koji je na čelu sustava ACI-ja već pet godina, a ujedno je i predsjednik Udruženja marina, optimistično izjavljuje da je pred ACI-jem još bolja godina od lanjske. A lanjska je ušla u povijest po najbolje ostvarenim financijskim rezultatima, o čemu svjedoči 17,5 milijuna kuna dobiti. Takav rezultat bolji je od godinu prije za čak 60 posto. »Prošle smo godine prvi puta u povijesti ostvarili dobit i tako zavidan rezultat zbog kojeg kažem da smo postali biser hrvatskog obiteljskog blaga«, neskromno će Violić.

Samo u prošloj godini ACI, koji u svom sustavu ima 21 marinu s ukupno 5000 vezova u moru i na suhom, što čini 35 posto od ukupnih hrvatskih kapaciteta u marinama, investirao je 190 milijuna kuna, i to vlastitih sredstava. Ove godine plan je daljnje ulaganje od 60 milijuna kuna. Dogodine će ACI biti jedna od rijetkih tvrtki bez kredita, ističe Violić. Čak 40 posto sredstava uložili su, dodaje, u uređenje pontona u četiri marine (Supetarska draga, Milna, Skradin i Rovinj) koje su tako bogatije za 1100 metara pontonskog privezišta, koje je dobilo i cjelovitu infrastrukturu. Slijedi nova investicija u splitsku marinu »teška« oko osam milijuna kuna. Splitska marina dobit će novu recepciju, sanitarne prostorije i restoran.

»Ovim ulaganjima osvježavamo svoje marine i dižemo im razinu kvalitete«, kaže Violić, koji ne krije da od najavljenih 5000 novih vezova u Hrvatskoj u ACI marinama želi vidjeti barem dvije tisuće. Najveća marina na hrvatskom dijelu Jadrana je marina Dalmacija u Sukošanima kod Zadra, koja raspolaže s 1200 vezova u moru i 500 na kopnu. U marini Borik, koja je u istom vlasništvu, je još dvjestotinjak vezova. Božidar Duka, direktor ovih marina, pojašnjava nam da je to osam posto kapaciteta Hrvatske. Marina Dalmacija jedna je od rijetkih marina koja može prihvatiti veći broj mega jahti. »Samo u prošloj godini kapacitete za ovakva plovila povećali su za 25 mjesta, a u projekt smo uložili 700.000 eura. Zahtjeva od velikih jahti je puno više i ne možemo im udovoljiti, pa nautičari iz tranzita odlaze u druge zemlje«, kaže Duka.

Nautičari zbunjeni, ne znaju kada treba platiti
Na sjednici Vijeća Udruženja marina pri HGK-u pozdravljeno je donošenje novog Zakona o boravišnim pristojbama i uvođenju vinjeta, ali i istaknuto da se početna nesnalaženja i nedorečenosti trebaju riješiti jer zbunjuju goste. Nije, naime, jasno treba li nautičar pristojbu platiti kada, primjerice, na proljeće dođe srediti brod ili kada dođe kasnije i otisne se na more. Potencirano je i pitanje izmjene zakona po kojem će posade na stranim plovilima moći ostati dulje od sadašnjih 90 dana. Kako se čulo na skupu, nadležnima je upućen prijedlog da se umjesto ishođenja potvrde o nekažnjavanju pomorca u njegovoj matičnoj zemlji prizna izjava kapetana broda. Sadašnja zakonska regulativa jednaka je za sve zemlje Europske unije, i Hrvatska je, također, s njom usklađena. Neke zemlje koje su starije članice EU-a sebi su dopustile malo izigravanje zakona, što si Hrvatska koja je na pragu ulaska u Uniju to ne može dopustiti.

Nedostaje nam vizije i vezova
Božena Krce Miočić, koja će doktorirati na temu nautičkog turizma, ističe da se u Hrvatskoj nautika uopće ne prati u znanstvenom smislu. Za razliku od hotelskog ili, primjerice, kamping turizma, nautika nije definirala svoju osnovu odnosno nije odredila što je njezina destinacija. Nije reguliran ni cjenovni okvir kako bi, primjerice, marina koja nudi kvalitetnije usluge mogla imati veće cijene. Što se tiče promidžbe nautičkog turizma, ova znanstvenica kaže kako su istraživanja pokazala da su djelatnici marine za to najzaslužniji. Inače, kad je riječ o stvaranju državnog okvira i planova za razvoj turizma, Turska je otišla dalje od Hrvatske, kojoj nedostaje i vizije i vezova.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

21.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk