U modernizaciju rafinerija Ina ulaže milijardu i pol eura

Među najveće započete investicije u Hrvatskoj svakako se ubraja Inino veliko ulaganje u modernizaciju rafinerija u Sisku i Rijeci, čija se vrijednost procjenjuje na milijardu i pol eura. No, to je preduvjet za njihov opstanak na sve zahtjevnijem europskom tržištu na kojem se stalno, prije svega zbog zaštite okoliša, povećavaju propisani standardi kvalitete goriva kako bi se smanjilo ispuštanje za okoliš štetnih plinova.

Zato je Ina prije nekoliko godina počela modernizaciju svojih rafinerija nafte koje su zbog zastarjelosti sve teže držale korak sa zahtjevima tržišta pa nije ni čudo da su ih strane naftne kompanije sve više istiskivale s tržišta okolnih zemalja, a sve veća i jača konkurencija pomalo je smanjivala njihov udjel i na domaćem tržištu.

Iako su zbog višegodišnjeg odgađanja tog nužnog ulaganja neki bili skeptični hoće li se još jednom sve odgoditi ili odužiti, Ina, unatoč recesiji i problemima s osiguravanjem kapitala, po svemu sudeći uspješno provodi taj veliki posao.

Naime, i novi većinski vlasnik Ine, mađarski MOL, svjestan je da takve zastarjele rafinerije nemaju perspektivu pa se moraju ili modernizirati ili više neće biti konkurentne te da će kompanija koja prva završi njihovu obnovu biti u velikoj prednosti. Uostalom, oni su među prvima u regiji modernizirali svoju rafineriju u Mađarskoj, a potom nakon preuzimanja slovačkog Slovnafta i njihovu, pa sada proizvode samo goriva u Europskoj uniji važećeg standarda Euro V.

Tako su sada u tijeku završni dijelovi prve faze modernizacije obiju Inine rafinerije (neki projekti iz prve faze su već završeni, a drugi se privode kraju), te se istodobno priprema dokumentacija za drugu fazu.

Provedbu cjelokupnog projekta modernizacije sisačke i riječke rafinerije očekujemo kroz nekoliko godina, a bude li sve išlo po planu, do kraja 2012., kažu u Ini. To je dobro, jer Ini prijeti i sve jača konkurencija u regiji u preradi nafte. Naime, uz moderne rafinerije MOL-a i OMV-a u Mađarskoj i Austriji, nekoliko ruskih kompanija je posljednjih godina ušlo na tržište jugoistočne Europe i počelo modernizaciju kupljenih zastarjelih rafinerija.

Tako Lukoil već opskrbljuje regionalno tržište gorivima iz svoje rafinerije u Bugarskoj, Gasprom nakon kupovine Naftne industrije Srbije (NIS) planira modernizaciju njihovih zastarjelih rafinerija u Novom Sadu i Pančevu, dok ruski Zarubežneft, također u vlasništvu Gasproma, već modernizira kupljenu zastarjelu rafineriju u Bosanskom Brodu.

Tehnologije koje se koriste pri modernizaciji, tvrde u Ini, odgovaraju najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima i već se primjenjuju u nizu sličnih postrojenja u Europi i svijetu. Nakon modernizacije Ina će povećati proizvodnju goriva po visokim europskim normama, čime će postati konkurentnija na tržištu regije i šire.

Kao glavne ciljeve osuvremenjivanja rafinerija u Ini navode osiguravanje dugoročno održivog rasta i razvoja rafinerijskih kapaciteta, ispunjavanje svih zahtjeva kvalitete goriva sukladno europskim standardima, čime će se ujedno ojačati Inina pozicija na postojećim tržištima i omogućiti prodor na nova, kod proizvodnje i primjene proizvoda smanjiti njihov utjecaj na okoliš te povećati složenost prerade i podizanje razine učinkovitosti, iskoristivosti i profitabilnosti rafinerijske prerade.

U Rafineriji nafte Sisak dva su postrojenja već dovršena - postrojenje za izdvajanje sumpora, tzv. claus, i postrojenje za hidrodesulfurizaciju FCC benzina, a u tijeku je gradnja postrojenja izomerizacije. U riječkoj rafineriji u tijeku je izgradnja tri postrojenja: za hidrokreking/hidrodesulfurizaciju (HC/HDS), za proizvodnju vodika i postrojenja za izdvajanje sumpora, a sva tri trebala bi biti završena do sredine sljedeće godine.
Nakon njihove izgradnje rafinerija će biti spremna za potpunu proizvodnju goriva usklađenih s europskim standardima.

Ujedno će se povećati proizvodnja benzina i dizelskih goriva bez sumpora, odnosno s manje od deset miligrama na kilogram goriva. Također će se smanjiti emisije sumpora iz FCC postrojenja, najavljuju iz Ine.

Kao drugi dio modernizacije priprema se ili je već dostavljena dokumentacija za nekoliko projekata. Tako je, na primjer, za sisačku dostavljena sveobuhvatna tehnička dokumentacija za idejni projekt i razradu baznog projekta (FEED) za MHC/HDS postrojenje, u tijeku su pregovori o zaključenju ugovora za idejni projekt koking postrojenja...

Istodobno je na riječkom području organizirana javna rasprava o studiji utjecaja na okoliš za postrojenje za obradu tzv. teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka.
Rasprava je otvorena 26. listopada i trajat će do 24. studenoga. Studija se može vidjeti u gradu Bakru i općini Kostreni te u Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije. Sažetak studije je dostupan i na internetskim stranicama Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Kako je uz ostalo cilj povećanje proizvodnje kvalitetnih destilata (benzina, dizela, ukapljenog naftnog plina), uz istodobni prestanak proizvodnje teških loživih ulja s visokim sadržajem sumpornih i dušičnih oksida, u Ini objašnjavaju da su za obradu teških ostataka izabrali tehnologiju komornog koksiranja za konverziju teških ostataka u lakše proizvode, koja se temelji na procesima termičkog krekinga i napominju da su pritom vodili brigu o više ekoloških i ekonomskih kriterija. Jedan od njih je podatak da je to prevladavajuća tehnologija u obradi teških ostataka iz prerade nafte u svijetu.

Također navode da će to postrojenje proizvoditi više od 75 posto kvalitetnih proizvoda (goriva i plinskih ulja) za daljnju preradu, a ostatak se odnosi na naftni koks koji će se skladištiti u zatvorenom skladištu. Taj koks se koristi kao gorivo u cementarama i termoelektranama, a otpremat će se kroz zatvorene sustave do brodova i vlakova. Kako bi se izbjeglo onečišćenje okoliša, u radu postrojenja i manipulaciji naftnim koksom poštivat će se najstroži međunarodni ekološki zahtjevi, naglašavaju u Ini.

Ističu da će se provedbom druge faze modernizacije Rafinerije nafte Rijeka dodatno poboljšati kvaliteta zraka u njenom okruženju, jer će se obrađivati i izdvajati sumpor iz rafinerijskog loživog plina, prestat će proizvodnja loživog ulja, glavnog izvora emisija sumpornih i dušičnih oksida, a prirodni plin bit će uveden i kao energent, čime će se dodatno smanjiti ispuštanje tvari koje utječu na okoliš, kao što su sumporov dioksid i dušični oksidi.

Tehnološka obnova uvjet opstanka

Hrvatsko tržište naftnih derivata prati europske propise o njihovoj kvaliteti. To Ini nameće obvezu da forsira ulaganje u tehnološku obnovu rafinerija u Sisku i Rijeci, bez obzira na financijske poteškoće. Situacija je otprilike takva da će Ina ili obnoviti svoje rafinerije ili će one biti osuđene na gubitak konkurentnosti i povlačenje s tržišta, ističe poznati naftni analitičar, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Igor Dekanić.