U pet godina udvostručena mreža bankomata

Prema najnovijim procjenama analitičara, samo u zadnjih pet godina na hrvatskim je prostorima evidentirana prosječna godišnja stopa rasta broja bankomata od gotovo 20 posto, što i prema europskim mjerilima, predstavlja vrlo dinamičnu stopu rasta bankomatske mreže. Drugim riječima, u pet godina broj bankomata se udvostručio.
Iz Hrvatske narodne banke doznajemo da trenutačno svega sedam banaka, od njih ukupno 34 koje aktivno posluju na hrvatskom financijskom tržištu, još nema razvijenu vlastitu bankomatsku mrežu.

Pojedinačno gledajući, najviše instaliranih bankomata, više od 760, ima Zagrebačka banka. Drugo mjesto sa blizu 620 drži Privredna banka Zagreb, s tim da u još barem šest - sedam banaka među kojima su i Erste, Raiffeisen, SG - Splitska, Hypo, HPB i OTP banka - ima više od stotinu instaliranih bankomata. Prvi bankomat u Hrvatskoj 1984., podsjetimo, ugradila je tadašnja Riječka (a današnja Erste banka) u središtu Rijeke.

Inače, od ukupnog broja bankomata njih gotovo dvije trećine instalirano je izvan prostora matičnih banaka. Neovisno o lokaciji oko trećina bankomata postavljena je u zatvorenim prostorima banaka i gotovo cjelodnevno je dostupna klijentima. Većina bankomata ima isključivo jednu funkciju, isplatu gotovine, dok ostatak pruža i mogućnost uplate gotovine novčanica građana i pravnih osoba s trenutnim odobrenjem pologa na račun. Ukupna vrijednost transakcija obavljenih na bankomatima tijekom devet prošlogodišnjih mjeseci dosegla je gotovo 46 milijardi kuna, a prosječna vrijednost po transakciji iznosila je oko 660 kune.

Vezano za podizanje gotovine na bankomatima stručnjaci savjetuju kako se njima treba koristiti prije svega samo kada podižete veći iznos novca sa računa. Kažu da treba nastojati odmah podići recimo iznos od 2.000 kuna, a ne 100 ili 200 kuna, kako su mnogi navikli jer to višestruko manje i košta. Ako recimo podižete gotovinu kreditnom karticom Visa Classic ili Visa Gold Splitske banke (slično je i kod ostalih banaka) na njihovu bankomatu, na 100 podignutih kuna uzet će vam 20 kuna, a na 2000 kuna samo 38 kuna. Ako se, pak, s karticom, debitnom ili na odgodu, nađete pokraj bankomata tuđe banke (jer ne stignete do svoje), na 100 kuna uzet će vam 20 kuna provizije, a samo 40 kuna košta, recimo, podizanje iznosa od 2000 kuna.

Poznavatelji prilika ističu kako bi u nas (slično kao u Austriji) novi razvojni iskorak morao biti otvaranje i daleko većeg broja tzv. bankarskih poslovnica otvorenog tipa, koje bi klijentu bile dostupne 24 sata na dan, odnosno njihovo opremanje sa nekoliko vrsta bankomata različitih namjena, čime bi, praktično, vremenom nestajala i potreba klijenata za klasičnim šalterskim poslovanjem.