U ponedjeljak kreće popisivanje OPG-ova, treba li pripremiti dokumente i tko može dati podatke?

U suradnji s Državnim zavodom za statistiku, donosimo odgovore na brojna pitanja o predstojećem popisivanju OPG-ova u sklopu Popisa poljoprivrede 2020. Treba li što pripremiti, koliko traje, tko može dati podatke, što ako se odbiju dati...

Popisivanje OPG-ova počinje u ponedjeljak, 14. rujna. Na teren izlazi gotovo 1.700 stručno osposobljenih popisivača koji će do 14. listopada obići i metodom osobnog intervjua, uz pomoć prijenosnog računala, prikupiti podatke o oko 174.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

S obzirom na brojne upite, od Državnog zavoda za statistiku, zatražili smo i dobili dodatne odgovore o samom Popisu poljoprivrede 2020.

Naime, za potrebe popisa nije potrebno pripremiti nikakve dokumente. Oni se, pojašnjavaju nam, ne trebaju dati na uvid. Eventualno si ih član kućanstva može pripremiti radi davanja točne površine zemlje koja se obrađuje, ako mu ista nije poznata.

Mora li podatke davati nositelj OPG-a?
Također, podatke ne treba davati isključivo nositelj OPG-a. Može ih dati bilo koja osoba u kućanstvu koja ima uvid u njih, a starija je od 15 godina.

Samo popisivanje neće utjecati na svakodnevne poslove.

"Poslovi se ne moraju odgađati jer je prema Zakonu o popisu poljoprivrede 2020. popisivač dužan do 5 puta doći na jedno gospodarstvo. Mi predlažemo da prije posjeta zovu gospodarstvo kako bi se najavili, odnosno saznali postoji li u kućanstvu osoba koja pripada ugroženoj skupini (zbog koronavirusa), u kojem slučaju će se popisivanje obaviti putem telefona. Prikupljanje podataka može trajati 10-tak minuta ako npr. netko ima samo pčele, a ako ima i oranice i stoku, trajat će dulje", pojašnjavaju nam dalje.

Zanimalo nas je i što će se dogoditi u slučaju da netko odbije primiti popisivača? "Podaci bi se trebali dati, ali ako netko i odbije dati podatke, postoje modaliteti unutar aplikacije na koji će se način razdužiti takvo gospodarstvo", odgovaraju iz DZS-a.

Također, svaki popisivač je dobio određeni broj gospodarstava koja mora obići, tako da se ne može dogoditi da više njih dođe na isto gospodarstvo.

Podsjećamo, ovo predstojeće opsežno istraživanje pružit će potrebnu statističku bazu i dati precizne podatke o poljoprivredi, a posebno je važno radi usporedbe na razini Europske unije. Dobiveni podaci omogućit će planiranje mjera ruralnog razvoja, korištenja zemljišta i okolišnih politika te politika za prilagodbu klimatskim promjenama.

Podaci prikupljeni ovim popisom su službena tajna
Popisom su obuhvaćeni oni s poljoprivrednim gospodarstvom koje ima više od 0,4 hektara korištene površine i/ili 0,5 stočnih jedinica ili manje od 0,4 hektara korištene poljoprivredne površine, ali s najmanje 0,1 hektarom voćnjaka, vinograda i/ili maslinika, s bilo kojom površinom rasadnika, površinom pod povrćem, sjemenskim usjevima, presadnicama cvijećem i ukrasnim biljem ili gljivama namijenjenima za tržište te sve pčelinje zajednice.

Individualni podaci prikupljeni ovim Popisom službena su tajna, koristit će se isključivo za statističke svrhe i neće se objavljivati kao pojedinačni.

Popis ne obuhvaća gospodarstva koja se bave preradom poljoprivrednih proizvoda, šumarstvom i ribarstvom kao ni površine pod povrtnjacima za vlastite potrebe s manje od 100 m2.

Poput svih istraživanja službene statistike, provodi se u skladu s odredbama Zakona o službenoj statistici koje se odnose na povjerljivost podataka, što znači da su individualni podaci prikupljeni ovim Popisom službena tajna. Koristit će se isključivo za statističke svrhe i neće se objavljivati kao pojedinačni.

"Surađujući u ovom istraživanju, pomoći ćete da Državni zavod za statistiku dobije što kvalitetnije podatke Popisa poljoprivrede 2020", naglašavaju iz DZS-a koji će privremene rezultate objaviti 30. studenoga, dok će konačni rezultati biti objavljeni najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.

Inače, ovogodišnji popis poljoprivrede provodi se u dvije faze - od 1. do 30. lipnja prikupljeni su podaci o približno 4.000 poslovnih subjekata.