U revitalizaciju hidroelektrana do 2019. godine HEP će uložiti 2,1 milijardu kuna

Danas je u Obrovcu obilježeno 30 godina rada RHE Velebit, jedine reverzibilne hidroelektrane u elektroenergetskom sustavu Republike Hrvatske u koju će HEP uložiti dodatnih 70 milijuna kuna u idućih pet godina. HEP će, kao najveći investitor u zelenu energiju u Hrvatskoj, do 2019. godine u revitalizaciju hidroelektrana ukupno uložiti 2,1 milijardu kuna, što predstavlja veliku prigodu za angažman hrvatske industrije.

„Hrvatska, najviše zahvaljujući hidroelektranama, ima značajno veći udjel obnovljivih izvora u potrošnji energije od prosjeka EU, dapače, neke hidroelektrane, a posebno RHE Velebit omogućavaju prihvat promjenjivih obnovljivih izvora energije u sustav, prije svega vjetroelektrana. Zato nam je svima u interesu postojeće hidroelektrane što duže održavati u što boljem stanju, poboljšavati njihove performanse i povećavati im snagu. Zato smo pokrenuli ciklus revitalizacije i rekonstrukcije hidroelektrana, vrijedan 3,6 milijarde kuna. Samo do 2019. godine u tu svrhu namjeravamo investirati 2,1 milijardu kuna“, rekao je predsjednik Uprave Perica Jukić.

RHE Velebit zahtijeva stalna ulaganja da bi zadržao iznimnu visoku raspoloživost. Radi toga je u zadnjih deset godina u elektranu uloženo oko 150 milijuna kuna, a u sljedećih pet godina planirana su investicijska ulaganja od oko 70 milijuna kuna.

Obilježavanju 30. godišnjice RHE Velebit i obilasku hidroelektrane prisustvovali su predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović, pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić, župan Zadarske županije Stipe Zrilić, gradonačelnik grada Obrovca Ante Župan, predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić te član Uprave HEP-a Zvonko Ercegovac.

RHE Velebit puštena je u pogon 1984. godine i tada je bila jedna od najvećih reverzibilnih hidroelektrana u Europi. Zato je njena izgradnja predstavljala golemi tehničko-tehnološki izazov. RHE Velebit i danas je zasigurno najsloženiji hidroenergetski objekt u Hrvatskoj.

Prosječna godišnja proizvodnja RHE Velebit iznosi 430 GWh, a upravo 2013. godine ostvarila je rekordnu proizvodnju od 641 GWh što odgovara oko 3 posto ukupne potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Osim proizvodnje električne energije, značaj RHE Velebit je mogućnost crpnog režima rada, odnosno „spremanja“ (akumuliranja) viška električne energije proizvedene iz klasičnih elektrana na fosilna goriva (ugljen) i nuklearnih elektrana, a u posljednjih nekoliko godina i energije proizvedene iz vjetroelektrana. S obzirom na nestalni, promjenjivi karakter proizvodnje električne energije iz vjetra i sunca, kao i nižu potrošnju tijekom noći, RHE Velebit zapravo služi kao velika baterija za pohranu električne energije koja se potom plasira u sustav kada je to najpogodnije i najisplativije. Nadalje, još jedna posebnost RHE Velebit je i rad agregata u režimu sinkrone kompenzacije. Spomenutim načinom rada održava se napon unutar dozvoljenih vrijednosti u tom dijelu 400 kV mreže, pružajući tako dodatnu uslugu elektroenergetskom sustavu.