Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Stu 2014

U siječnju počinju javni natječaji za milijardu kuna vrijedan projekt e-škole

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Bernard Ivezić  

U siječnju počinju javni natječaji za milijardu kuna vrijedan projekt e-škole

U siječnju iduće godine država planira raspisati prve javne natječaje za nabavku hardvera, softvera, sadržaja i IT usluga za milijardu kuna vrijedan EU projekt informatizacije školstva. Zvonimir Stanić, ravnatelj CARNeta, koji je nositelj projekta, izjavio je u petak na konferenciji eSkills for Jobs u Zagrebu da su u prvoj fazi koja će trajati dvije godine idu u informatizaciju 10 posto škola u Hrvatskoj.

Stanić kaže da je u proračunu za iduću godinu Vlada rezervirala 20 milijuna kuna. Uz to, zahvaljujući nedavno potpisanom Partnerskom sporazumu s Europskom komisijom Hrvatska će iz strukturnih fondova odmah dobiti 13,5 milijuna eura, odnosno nešto više od sto milijuna kuna.

"Ukupan iznos koji se očekuje u dvije godine da će biti uložen je 40 milijuna eura, odnosno 306 milijuna kuna, i njime želimo deset posto škola pretvoriti u e-škole", kaže Stanić.

U prosincu će biti natječaji za odabir škola, a nakon toga u siječnju počinju javni natječaji za nabavku opreme i usluga kako bi te škole pretvorili u e-škole", kaže Stanić.

Dodaje da će zatim u 2017. godini započeti druga faza projekta vrijedna 690 milijuna kuna, odnosno 90 milijuna eura. U toj je fazi, koja će trajati do 2020. godine, cilj sve škole u Hrvatskoj pretvoriti u e-škole.

U okviru projekta škole će informatizirati svoje poslovanje od nabave do vođenja dnevnika ocjenjivanja. Nadalje, škole će se spojiti na brzi Internet i dobiti žičane i bežične mreže, te pametne učionice. No, Stanić kao ključni ističe niz inovacija u proces podučavanja u školama od digitalnih nastavnih sadržaja, metoda i alata.

U projekt su uključeni CARNet, Ministarstvo obrazovanja, agencije koje se bave obrazovanjem, tehnički i učiteljski fakulteti, psiholozi i svi ostali akteri koji su ključni za uspjeh projekta.

"Nažalost, zbog financijske situacije sredstva za projekt su prepolovljena s inicijalnog iznosa od 270 milijuna eura, a to ne smatram dobrim jer zapravo je 90 posto posla u projektu edukacija profesora i nastavnika", kaže Stanić.

Ravnatelj CARNeta pak izričito kaže da se u okviru projekta neće nabavljati tableti za sve učenike, jer za to nema sredstava. Ni on, ni ministar obrazovanja Vedran Mornar ne znaju kad će učenici smjeti doći u školu s elektroničkim udžbenicima na tabletima umjesto onim papirnatima.

"Razumijem da je u Hrvatskoj moguće legalno potpisivati dokumente elektroničkim potpisom, ali da unatoč tome još nije moguće doći na nastavu s elektroničkim udžbenikom na tabletu ili laptopu", kaže Stanić.

Ministar Mornar očekuje da bi to moglo biti moguće kroz dvije do tri godine. Drugim riječima, 2017. ili 2018. godine. Pojašnjava da je riječ o procesu u kojem u obzir treba uzeti i nakladnike, te volju roditelja od kojih neki možda i ne žele da im djeca primarno za učenje koriste elektronička pomagala.

"Potrebna je postupna tranzicija, jer nije cilj niti da uništimo nakladnike s obzirom na to da intelektualni kapital koji stoji iza udžbenika također treba platiti i tu treba riješiti niz pitanja", kaže Mornar.

Jedno od tih pitanja je može li se tranzicija na elektroničke udžbenike napraviti tako da se prvo komplet e-udžbenika zajedno s tabletima proda po nižoj cijeni od kompleta papirnatih udžbenika. U tom bi slučaju sva djeca dobila i tablete.

"A onda je jedno moguće dugoročno rješenje da se e-udžbenici koristite po modelu pretplate, ali to sve treba provući kroz proceduru koja traje nekoliko godina iako bih volio da se takvi pomaci mogu napraviti brže", zaključuje Mornar.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Hrvatska dobila 929 novih majstora, prednjače elektroinstalateri i frizeri

13.07.2026.

U Hrvatskoj je u proteklih godinu dana majstorski ispit položilo 929 majstora, od čega od početka ove godine njih 424, objavila je u četvrtak Hrvatska obrtnička komora (HOK).

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk