U Slavoniji niču istražne bušotine za naftu i plin, do kraja godine novi natječaji

Krajem ove godine, a najkasnije tijekom 2018., u Slavoniji bi mogle niknuti nove istražne bušotine za naftu i plin, a budu li ugljikovodici u njima i pronađeni, oko 2020. godine će, moguće, krenuti eksploatacija u trajanju od 25 godina. Istovremeno, krajem ove godine očekuju se i novi natječaji za druga istražna polja u Slavoniji, ali i na Dinaridima, za koja će se moći javiti postojeći, ali i potencijalni novi koncesionari.

Istraživanje nafte i plina na pet polja uz Savu i Dravu ugovoreno je s INA-om i kanadskim Vermillion Energyjem u lipnju prošle godine. Kanađani su dobili koncesiju za istraživanje na četiri bloka u Slavoniji, INA za jedan blok, pri čemu je trajanje istražnih radnji predviđeno kroz tri do pet godina, a eksploatacija kroz još 25.

Analiza podataka

Kako odgovaraju u nadležnoj Agenciji za ugljikovodike, trenutna faza istražnih radova uključuje analizu postojećih podataka, terenske »izvide« odnosno mjerenja, kao i seizmička snimanja.

– Nakon toga slijedi izrada istražnih bušotina koje se očekuju već u drugoj i trećoj godini istražnog razdoblja koje traje pet godina, odnosno krajem ove godine, i u sljedećoj godini. S obzirom na intenzitet radova moguće je već u trećoj godini istraživanja potvrditi pojedina otkrića koja potencijalno mogu rezultirati novom proizvodnjom. Ukoliko se pronađe komercijalno otkriće odnosno dođe do nove proizvodnje, počinje razdoblje eksploatacije koje traje 25 godina, odgovaraju iz AZU-a.

Otkad su polovicom prošle godine s koncesionarima potpisani ugovori, oni su obavezni općinama na području svojih istražnih blokova isplaćivati godišnju naknadu za istraživanje, a kasnije, bude li je, za eksploataciju. Lani je tako, budući da se radilo samo o polovici godine, u svih 166 jedinica lokalne samouprave u kojima su istražni blokovi otišlo 2,69 milijuna kuna naknade, te 4,88 milijuna kuna za ovu godinu. Četiri slavonska načelnika koja smo nasumce odabrali, i nazvali da ih pitamo jesu li im naknade za ovu godinu stigle, odgovorila su nam da nisu, no provjerom s Agencijom kasnije se ispostavilo da su im uplate – promakle, iako je u nekim slučajevima bila riječ i o više desetaka tisuća kuna.

Veća površina, veća naknada

Naknada općinama će morati biti isplaćena za svih pet godina istraživanja, bez obzira što ona pokažu – ima li nafte i plina ili nema. Što je istražna površina općine veća, veći je i prihod od naknade, koja iznosi 400 kuna po četvornom kilometru.

– Lani smo, za polovicu godine, dobili oko 40.000 kuna, što je za našu općinu, koja broji 2.723 stanovnika, lijep novac. Za ovu nam je godinu uplaćeno još preko 70.000, što je itekako dobrodošao novac s kojim možemo pokriti neku projektnu dokumentaciju, bilo što što nam je potrebno, kaže nam Dalibor Bardač, načelnik Čaglina u Požeško-slavonskoj županiji, općine za čiji proračun od ukupno dva milijuna kuna ovih 111 tisuća, koliko su naknade dobili za prošlu i ovu godinu, nije zanemariva svota.

Po isteku razdoblja istraživanja, odnosno po ulasku u razdoblje eksploatacije koje može trajati 25 godina, uz mogućnost produljenja, investitori će općinama morati plaćati naknadu za površinu utvrđenog eksploatacijskog polja, u iznosu od 4.000 kuna po četvornom kilometru godišnje. Kako pojašnjavaju u AZU, koncesionari su u projekt ušli na način da snose rizik cijele investicije, odnosno sve troškove, a u trenutku proizvodnje, bude li je, dijelit će ju s državom. Udio države u dobiti projekta kroz razne naknade i poreze trebao bi biti u prosjeku 60 posto. Mogući neto prihodi za državni proračun od ovog projekta procjenjuju se na 3,4 do 6,8 milijardi kuna godišnje.

Nova nadmetanja

U razdoblju eksploatacije koncesionari su, pored podjele ugljikovodika s državom, dužni plaćati i naknadu za ono što »izvuku« iz zemlje. Uredbom Vlade iz 2014. godine ta je naknada, za pridobivene količine ugljikovodika, porasla sa pet na deset posto, od čega na kraju jedinicama lokalne samouprave ide 30 posto, županijama 20, a državnom proračunu 50 posto.

U AZU očekuju da bi krajem ove godine mogli početi planirati i novo nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu. Njime bi bio obuhvaćen preostali dio Panonskog bazena i Dinaridi, odnosno deset novih istražnih prostora. Među njima će biti i jedno istražno polje u Slavoniji, za koje je koncesiju u lipnju prošle godine dobila nigerijska tvrtka Oando, ali je u zadnji čas odustala od potpisivanja ugovora s Vladom. Navodno, nisu htjeli riskirati s ulaženjem u »brak« s tada tehničkom Vladom Tihomira Oreškovića.

Prvo nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu objavljeno je u srpnju 2014. godine, i obuhvaćalo je šest istražnih prostora veličine od 2.100 do 2.600 četvornih kilometara na području Drave, istočne Slavonije i Save, od kojih je lani pet dano u koncesiju Kanađanima i Ini. Samo u petogodišnjoj fazi istraživanja predviđaju se investicije od 88 milijuna eura. Iako je početkom ove godine bilo političkih prijedloga da se renta koncesionarima, s 10, poveća na 12 posto, uz objašnjenje kako MOL u Mađarskoj plaća 12, 20 ili 30 posto, ovisno o izvađenoj količini po bušotini, odnosno polju, Vlada je takve inicijative odbila. Njeno je objašnjenje bilo da to može imati velike posljedice po Hrvatsku dok god traje arbitražni spor s MOL-om oko Ine. Europski prosjek rente u zemljama EU-a iznosi nešto manje od deset posto, zaključila je tada Vlada.