Poduzetnički portal · Članak
09 Kol 2009
U tri godine broj korisnika internet-bankarstva narastao više od 100 posto
Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Amir Kulenović
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) o broju korisnika internet bankarstva među građanima i poslovnim subjektima za 2008. godinu, broj korisnika ove usluge bilježi vrlo solidne stope rasta. Naime, uslugu internet bankarstva tijekom prošle godine koristilo je 559.711 građana te 150.668 poslovnih subjekata.
U odnosu na 2007. godinu, riječ je o rastu od 31,9 posto u segmentu korištenja od strane građana, odnosno rastu od 15,8 posto u segmentu korištenja poslovnih subjekata. Te su brojke još impozantnije kad se stanje u protekloj godini usporedi sa 2005. godinom, kada je ta brojka bila za polovinu manja - fizičkih osoba korisnika internet bankarstva bilo je nešto više od 276 tisuća, dok je broj pravnih osoba korisnika iste usluge iznosio 86 tisuća.
Razvoj poslovanja
Osnovni razlozi za takvu gotovo eksponencijalnu ekspanziju bankarskih usluga putem interneta leže u činjenici da su korisnici interneta sve upućeniji u prednosti njegova korištenja te u polaganom ali sigurnom nestanku straha od korištenja novih tehnologija. Osim toga, činjenica da su bankarske usluge obavljene putem interneta i do nekoliko puta jeftinije od onih na šalteru hvatskih banaka utječe na sve veće zanimanje klijenata za internet bankarstvo.Gotovo sve banke u Hrvatskoj danas nude obavljanje dijela svojih usluga putem interneta, a popis transakcija koje se mogu obaviti na taj način iz dana u dan sve je veći. Od običnih transakcija, poslova oročenja valuta, uplate udjela u investicijskim fondovima do doznake sredstava u inozemstvo, banke, pogotovo one s velikom bazom klijenata, natječu se kako korisnicima ponuditi što kvalitetnije i brojnije elektronske usluge.
- Imajući na umu da je broj korisnika internet bankarstva jedan od važnih pokazatelja razvoja informacijskoga društva, zadovoljan sam ostvarenim napretkom, a posebno činjenicom da je riječ o kontinuiranom rastu broja korisnika ove usluge. Navedeni rezultati ukazuju da, uz građane, sve više poslovnih subjekata uviđa kako internet bankarstvo ostvaruje znatne uštede u svakodnevnu poslovanju. Pritom bih posebno naglasio važnost daljnjeg povećnja stope rasta poslovnih subjekata korisnika internet bankarstva, posebno u kontekstu daljnjeg razvoja elektroničkog poslovanja - rekao je nedavno državni tajnik Središnjega državnog ureda za e-Hrvatsku Igor Lučić.
U trendu
Rastom broja korisnika net-bankinga Hrvatska prati trendove najrazvijenijih bankovnih sustava Europe i svijeta, no autori nisu jedinstveni u ocjeni zašto je tome tako. Dok neki smatraju da usluge koje banke putem interneta nude svojim klijentima postaju popularnije zbog same popularizacije interneta u našoj zemlji, drugi tu činjenicu pripisuju krizi i svijesti građana kako valja posebno voditi računa o redukciji svih troškova, pa tako i onih koji se odnose na bankarske usluge. Istina leži negdje između, kao i u svim prijeporima koji se vode oko prednosti elektronskih usluga prema onima na koje smo inače naviknuli.
Djelomice se popularizacija interneta može pripisati uštedama koje sa na taj način mogu ostvariti, kako na strani korisnika, tako i na strani samih banaka.U zajedničkoj studiji i analizi bankovnog tržišta s aspekta uvođenja i penetracije internetskog bankarstva stručnjaci sa sveučilišta u Barceloni i Milanu uspjeli su pokazati kako internetsko poslovanje predstavlja uštedu i za banke, koje uvođenjem takve usluge imaju manje troškove transakcija zbog potpunog ili djelomičnog nestanka manuelnog rada koji su do tada obavljali djelatnici u poslovnicama.
e-banke
No, studija donosi i podatke o tome kako penetracija internet bankarstva ovisi i o ukupnoj informatičkoj pismenosti klijenata - posjeduju li kućanstva računala, koliko se znaju koristiti internetom i jesu li dovoljno informatički pismeni, postoji li uopće priključak, po mogućnosti broadband, na internet koji bi im mogao omogućiti korištenje usluga elektronskog bankarstva. Sve su to čimbenici koji prema studiji utječu na razinu prihvaćenosti e-bankinga u pojedinoj zemlji.
U Hrvatskoj, međutim, nema posve internetskih banki, financijskih institucija bez poslovnica koje posluju isključivo elektronski (internetom ili telefonom i faks-uređajem), a koje čine daljnji korak u evoluciji bankarskih usluga. Iako su čiste e-banke i u Europi prilično rijetke, studija tvrdi da će se u tom smjeru razvijati bankarstvo u budućnosti, no teško je reći kad ćemo najveći broj potreba za bankovnim uslugama rješavati bez posredovanja bankovnog službenika.
Isprve za ‘geekove’
Kao i u Europi i SAD-u, internetsko bankarstvo u Hrvatskoj prvi su uveli najveći, ne toliko zbog toga da reduciraju vlastite troškove, već zbog privlačenja novih klijenata, pogotovo onih koje bismo danas nazvali ‘geekovima’, osobama sklonima novim tehnologijama spremnima naučiti kako se mkoma koristiti. U prvo vrijeme takva je usluga dodatni trošak za banku, no najveći si mogu dopustiti kresanje profitnih marži nauštrb povećanja baze klijenata.
S vremenom je sve veći broj banaka počeo uvoditi tu uslugu iz jednostavnog razloga što su klijenti to zahtijevali i danas se ni jedna banka u Hrvatskoj ne može zamisliti bez takve usluge. Na taj način ostvarene uštede klijenata banke znatne su jer se za internetske usluge plaćaju i nekoliko puta manje naknade, dok se za poslovanje banaka i razinu njihove profitabilnosti te uštede mogu samo nagađati, budući da hrvatske banke nisu sklone iznositi takve podatke u javnosti. No, navedena studija pokazuje da banke koje su internetske usluge kvalitetn uključile postižu mnogo bolje rezultate u pogledu profitabilnosti i stopa povrata na imovinu.
Socijalne mreže
Hrvatske bi banke mogle pridonijeti popularizaciji korištenja internetskih usluga uspostavom direktnih online sustava komuniciranja s klijentima umjesto oslanjanja na podršku putem telefona. Generacijama naviklima na servise poput Skypea ili drugih IM (instant messaging) klijenata, Facebook ili Twitter profila svakako bi bilo ugodnije i brže porazgovarati s bankovnim službenikom na taj način, budući da je komunikacija mnogo brža i direktna.
Nažalost, unatoč relativnoj jednostavnosti uvođenja i toga komunikacijskog kanala, banke se još nisu odlučile na tako nešto. Svoju konkurentsku prednost tu bi ponajprije mogle graditi manje banke, koje bi upravo na višoj razini inovativnosti i fleksibilnosti mogle vrbovati nove klijente među internetskim entuzijastima, kojih u Hrvatskoj ima priličan broj.
Komentari članka
Vezani članci
Dvojica 26-godišnjaka napustili državnu službu i izgradili AI startup vrijedan 200 milijuna dolara
26.03.2026.Umjetna inteligencija danas piše više koda nego ljudi, no velik dio tog koda i dalje nije siguran. Osnivači Corridora tvrde da su pronašli način kako prepoznati ranjivosti prije nego što ih iskoriste napadači.
Hobba osigurala anđeosku investiciju uz pobjedu na Money Motionu
17.03.2026.Hrvatski startup Hobba, koji razvija protokol za posudbu unutar Solana DeFi ekosustava, dobio je glavnu nagradu Money Motion Startup natjecanja, a privukao je i anđeosku investiciju od 20.000 eura od osnivača konferencije.
Infobip otvorio novi ured u Osijeku i obilježio 20 godina poslovanja
13.03.2026.Infobip, IT i telekomunikacijska tvrtka koja pruža usluge mobilnih komunikacija u oblaku i posluje diljem svijeta, otvorila je u četvrtak u Osijeku novi ured, obilježivši time i 20 godina svog poslovanja. Suosnivač i tehnički direktor Infobipa Izabel Jele
Wonderful prikupio još 150 milijuna dolara, Vedran Bajer otkriva planove za Hrvatsku
13.03.2026.Uspon tvrtke Wonderful je nevjerojatan, u godinu dana postojanja od nule je narasla do 350 zaposlenika i 2 milijarde dolara tržišne vrijednosti. Najnovijom investicijom od 150 milijuna dolara planira broj zaposlenih do kraja godine povećati na 900. Što to
Orqa investicijom od 12,7 milijuna eura diže proizvodnju na više od milijun dronova
10.03.2026.Investicija od gotovo 13 milijuna eura početak je nove faze za Orqu koja postaje ozbiljan scaleup i proizvodnju svojih dronova želi proširiti po svijetu. Kako to planiraju postići, ekskluzivno nam otkriva Goran Simonovski, financijski direktor Orqe.
Tag cloud
- 2841 članka imaju tag turizam
- 2694 članka imaju tag hrvatska
- 1803 članka imaju tag svijet
- 1482 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1998 članka imaju tag financije
- 1557 članka imaju tag poljoprivreda
- 1649 članka imaju tag izvoz
- 1319 članka imaju tag trgovina
- 1387 članka imaju tag ict
- 1327 članka imaju tag industrija
- 1243 članka imaju tag investicije
- 1079 članka imaju tag zapošljavanje
- 1071 članka imaju tag menadžment
- 1181 članka imaju tag EU
- 868 članka imaju tag poduzetništvo
- 680 članka imaju tag opg
- 792 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 690 članka imaju tag tehnologija
- 709 članka imaju tag marketing
- 404 članka imaju tag potpore
- 516 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 965 članka imaju tag kriza
- 515 članka imaju tag eu fondovi
- 536 članka imaju tag porezi
- 489 članka imaju tag gospodarstvo
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 497 članka imaju tag prehrambena industrija
- 436 članka imaju tag osijek
- 448 članka imaju tag start up
- 541 članka imaju tag krediti
- 510 članka imaju tag dzs
- 452 članka imaju tag energetika
- 461 članka imaju tag BDP
- 418 članka imaju tag hnb
- 426 članka imaju tag vlada
- 345 članka imaju tag hgk
- 440 članka imaju tag banke
- 354 članka imaju tag žensko poduzetništvo
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
