Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Svi 2022

Udio prihoda od turizma u BDP-u u Hrvatskoj uvjerljivo najveći u Europskoj uniji

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Lider  

Udio prihoda od turizma u BDP-u u Hrvatskoj uvjerljivo najveći u Europskoj uniji

Hrvatska je ovisnija o prihodima od turizma u usporedbi sa svojim mediteranskim konkurentima. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama su i dalje bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.

U 2019. je godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Također, bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila je 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine.

Rečeno je to na danas održanoj panel-raspravi povodom predstavljanja druge sezone projekta Uplift, a sudjelovali su stručnjaci koji su ukazali na potrebu za održivim razvojem, ali i na probleme s kojima se turizam u Hrvatskoj susreće zadnjih godina.

Povod rasprave bila je prva sveobuhvatna studija koju je proveo Ekonomski institut u Zagrebu pod nazivom 'Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost', a riječ je o istraživanju koje otkriva zanimljive trendove vezane za izloženost hrvatskog gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek.

Studija je provedena u sklopu Mastercardova projekta Uplift, koji je usmjeren ka poboljšavanju poslovanja i razvoju mikro, malih i srednjih poduzetnika s fokusom na turizam.

Raste udio privatnog smještaja
Rezultati studije predstavljeni su u Wespa Spacesu na panel-raspravi na kojoj su sudjelovali Maruška Vizek, pomoćnica ravnateljice u Ekonomskom institutu u Zagrebu, Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja u AlgebraLAB-u, Andreja Vukojević, direktorica Sektora za turizam u Hrvatskoj gospodarskoj komori, Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu te Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta. Moderator rasprave bio je TV voditelj i urednik Zoran Šprajc.

Studija je analizirala podatke za razdoblje od 2012. do 2021. godine, a rezultati su dostupni na linku. Podaci su pokazali da usporedba vrijednosti indeksa sezonalnosti u 2021. godini u odnosu na 2012. sugerira da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se počele intenzivnije baviti s turizmom unazad desetak godina, a priobalne i otočne jedinice bilježe značajno produljenje turističke sezone.

Razlog tome je rast intenzivan rast potražnje za hrvatskim turističkim proizvodom, a zbog toga se povećava i koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica.

Po tom su pitanju najranjivije Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska i Istarska županija. Studija je također pokazala da se povećao udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju povećao u većini lokalnih jedinica, za razliku od smještaja u hotelima, hostelima i kampovima, gdje se isti smanjuje.

U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku se povećao za 38,3 posto, što je najveći porast koncentracije smještajnih kapaciteta među mediteranskim zemljama. Istovremeno, broj turističkih noćenja je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za 38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna noćenja.

- Dobra vijest je i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i značajan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira ovaj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom Kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje - komentirala je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta u Zagrebu i dodala da je jedan od najvećih problema i kratka turistička sezona koja se mora produžiti prije svega. S njom su se složili svi panelisti.

Slavko Štefičar iz Ministarstva turizma i sporta poručio je da se Hrvatska ne bi smjela oslanjati samo na sunce i more, već bi trebala uvoditi nove turističke proizvode. Komentirao je da se Hrvatska prvi puta nalazi u situaciji u kojoj je dio javnog novca namijenjen isključivo turizmu, a riječ je o otprilike 2,2 milijarde kuna.

- Svjesni smo izazova u strukturi smještaja koji je fokusiran na privatne iznajmljivače i daljnji razvoj turizma trebao bi ići u smjeru izgradnje smještajnih kapaciteta takvog tipa koji će omogućiti produžetak sezone i stvaranje dodatne vrijednost turističke ponude.

U obalnim krajevima naglasak bi trebalo staviti na kvalitetu, dok u područjima koja postaju sve više turistički zanimljiva, poput Baranje, Like i Gorskog kotara trebamo i kvantitetu i kvalitetu smještaja - , dodao je Štefičar.

Hrvatski turizam može i mora bolje
Da bi u Hrvatskoj zaživio održivi turizam, potrebna je edukacija poduzetnika i djelatnika u tom sektoru, a primjer toga je i Mastercardov Uplift, projekt koji je pokrenut u srpnju prošle godine.

- Kad smo prije godinu dana krenuli razmišljati o tome kako bismo lokalno mogli napraviti nešto da pomognemo dosta načetom hrvatskom gospodarstvu, ciljna skupina nam se vrlo brzo iskristalizirala. Mikro, mali i srednji poduzetnici u Hrvatskoj čine 99,7 posto od ukupnog broja poduzetnika, a turizam je bio najteže pogođena gospodarska grana i trebala je snažan boost.

Vjerujemo da smo s projektom Uplift napravili upravo ono što smo željeli – pružili alate MMS poduzećima pomoću kojih će postati održiviji i otporniji, a to ćemo nastaviti činiti i u sezonama pred nama - poručila je Gea Kariž, direktorica marketinga u Mastercardu i dodala da je proces učenja za nju najvažniji – to je proces koji nikad ne završava, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu.

Andreja Vukojević iz Hrvatske gospodarske komore priključila se drugoj sezoni Uplifta kao partner projekta i spomenula i turizam u Zagrebu za koji je taj trend rastući od 2014. i 2015. godine, a boom je nastao zbog takozvanog city turizma koji donosi sve više posjetitelja u hrvatsku metropolu.

Za razliku od Zagreba i okolice, na Jadranu je turizam primarna djelatnost. Potpora HGK Upliftu samo je jedan u nizu poteza u nadi osnaživanja hrvatskog turizma.

- Važno je da kao partner u ovom hvalevrijednom projektu zajednički podržavamo mikro, male i srednje poduzetnike u njihovom poslovanju, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini.

Sudjelovanje HGK kao partnera u ovom projektu iskoristit ćemo i kao priliku da se osvrnemo na trenutačno stanje i izazove s kojima se ovaj segment poduzetništva suočava te da zajedničkim snagama osiguramo dodatna znanja za njihov daljnji rast i razvoj - zaključila je Vukojević.


Komentari članka

Vezani članci

Vrijeme kad se svaki apartman punio sam od sebe je prošlo. Matematika je neumoljiva

20.07.2026.

Trebamo li mjeriti broj noćenja ili samo prihode? Koliko ove godine stoji kuglica sladoleda, kao da je taj broj kristalna kugla za cijelu sezonu? Uništava li turizam lokalni način života i kako bismo točno trebali uzeti novac koji donosi, a da pritom ništ

Lov na tune u Medulinu privlači goste

20.07.2026.

U Medulinu, jednom od naših najposjećenijih turističkih odredišta, uz bogatu ljetnu ponudu, posebnu pozornost privlače atraktivne manifestacije kao što je Big Game Fishing, odnosno lov na tune.

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

19.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk