Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2022

UGP uvođenje poreza na ekstra profit smatra besmislenim i neopravdanim

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: HRT/V.G./Hina  

UGP uvođenje poreza na ekstra profit smatra besmislenim i neopravdanim

Udruga Glas poduzetnika (UGP) u srijedu je priopćila kako je uvođenje poreza na ekstra profit po trenutačnom prijedlogu besmisleno i neopravdano, upozorivši i da bi to definitivno zaustavilo potencijalne investicije i rast plaća.

Prema neslužbenim informacijama, Vlada planira uvesti dodatni porez na dobit koji se poziva na program RePowerEU i vezane direktive. Iz te udruge objašnjavaju da se prema prijedlogu želi po stopi od 33 posto oporezivati sve tvrtke u Hrvatskoj s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna, koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine.

- Pitamo sve nadležne kako će administracija odrediti koje su tvrtke profitirale na rastu cijena energenata, a koje recimo od ulaganja u razvoj, kao i optimizacije i povećanja efikasnosti koje se ove ili prošle godine manifestirao?", stoji u priopćenju te udruge.

Iz te udruge napominju da tako široko definiran porez na ekstra profit u EU ima samo Mađarska, dok druge zemlja članice EU i Europska komisija predlažu oporezivanje samo energetskog sektora, koji je ostvarivao ekstra profite na špekulativnim cijenama plina i struje.

Kako ističu, Vlada bi htjela uprihoditi novce od svih tvrtki koje ostvaruju više od 300 milijuna kuna prihoda. Za vrijeme tržišnih nesigurnosti uzrokovanih velikom inflacijom, kada se tvrtke bore za opstanak poslovanja, uvođenje ekstra profita definitivno će zaustaviti potencijalne investicije i rast plaća, smatraju u Udruzi Glas poduzetnika.

Postavljaju i pitanje kako bi se uvođenje ekstra profita, tj. dodatnih izdataka odrazilo na određene dugoročne financijske i organizacijske planove, kao i planove zapošljavanja.

- Na primjer, tvrtka koja je na vrijeme investirala u R&D i uspješno prebrodila energetsku krizu, morat će zbog svoje sposobnosti i pravilne optimizacije poslovanja platiti državi 33 posto više. Hoće li ta tvrtka nastaviti svoje poslovanje u Hrvatskoj? Hoće li i ostale tvrtke koje će zbog svojih sposobnosti morati platiti veći porez ostati poslovati u Hrvatskoj ili ćemo nastaviti trend odlijeva intelektualnog kapitala?, stoji u priopćenju.

Mnoge tvrtke već sada gledaju kako prilagoditi svoju djelatnost ne bi li uspjele zaobići predloženi porez na ekstra profit i pronaći rupu u zakonu, pa je realno pretpostaviti da će mnoge tvrtke koje posluju na temelju ispravnih poslovnih odluka i pravednosti platiti ono što ne bi trebale, već će ih to samo kočiti u njihovom razvoju, upozoravaju iz Udruge Glas poduzetnika.

Ako želite potjerati poduzetnike i investitore iz Hrvatske, uvedite nebulozne dodatne poreze. Protiv smo, ovo je jednostavno loše, zaključuje predsjednik UGP-a, Hrvoje Bujas.


Komentari članka

Vezani članci

Poduzetnici protiv Vladinih mjera: "Prave nas budalama"

03.06.2026.

Udruga Glas poduzetnika pokrenula je peticiju "Ne novim nametima", a odaziv je velik, potpisalo ju je preko 20 tisuća građana

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

02.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru

28.05.2026.

NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi

Koliko će trajati početna faza nekažnjavanja poduzetnika za pogreške?

30.03.2026.

Podatak da je u sedamdeset dana fiskalizirano više od 23 milijuna e-računa govori o veličini i važnosti projekta. No nije sve krenulo glatko

U kojim slučajevima se ne plaća porez na nekretnine, što vlasnici trebaju napraviti?

13.03.2026.

U 2026. godini pravila na hrvatskom tržištu nekretnina doživjela su značajnu promjenu. Model prema kojem su se stanovi i kuće kupovali prvenstveno kao oblik pasivne štednje, a zatim godinama držali prazni uz logiku da „ne stvaraju trošak“, više nije održi

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk