Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2022

Ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om Hrvatskoj će donijeti više investicija

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Donatella Pauković  

Ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om Hrvatskoj će donijeti više investicija

Nakon dvjie godine od početka pregovora, Hrvatska je danas potpisala konvenciju o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s SAD-om koje će brojnim domaćim tvrtkama donijeti olakšice pri oporezivanju svih vrsta dohotka i dobiti. Posebno se zbog ovog značajnog koraka raduju hrvatske tvrtke iz IT i farmaceutskog sektora, čiji prihodi uvelike ovise o poslovanju s SAD-om, koje bi mogle postati konkurentnije. Ova bi odluka Hrvatskoj mogla donijeti i više investicija iz SAD-a, smatraju iz ICT ogranka Hrvatske udruge poslodavaca.

– Morao je postojati snažan interes snažnih, relevantnih američkih tvrtki kako bi došlo do sporazuma s obzirom da su povjerenstva koja o tome u SAD odlučuju depolitizirana. To upućuje na srednjoročno jačanje američkih investicija u Hrvatsku. Gledano u širem kontekstu, budući da je Hrvatska u Visa vaiwer programu te među samo četiri zemlje kao Global Entry partner, te da istodobno ulazimo u Schengen zonu, američkim investitorima se značajno olakšava poslovno djelovanje u EU preko hrvatskog tržišta – ističe Jasminka Martinović, direktorica HUP ICT Udruge.
– Američki investitori su nas do sada u nekim situacijama zaobilazili zbog dvostrukog oporezivanja iako su drugi faktori za investicijsku odluku možda bili povoljniji, što je ovim sporazum napokon riješeno. Konkurentnost naših izvoznika u SAD, posebno IT sektora, će porasti zahvaljujući poreznom rasterećenju – dodala je Martinović.

Novim investicijama iz SAD-a nadaju se i u Infobipu, jedne od najvećih hrvatskih IT tvrtki. Ističu da će ova odluka omogućiti lakše i brže poslovanje, jer je SAD među najvažnijim tržištima za IT sektor.

– Ukidanje dvostrukog oporezivanja veliki je poticaj i vjetar u leđa za poslovni svijet, pogotovo za izvozno orijentirane tvrtke koje će sada postati puno konkurentnije. Za očekivati je da će se u budućnosti sve više tvrtki odvažiti na iskorak da nastupe na tržištu SAD-a, kao i da će se povećati broj američkih investicija u Hrvatskoj – kažu iz Infobipa.

Doprinos gaming sektora
Više novca domaćim razvojnim timovima koji svoj softver prodaju na američkom tlu, uključujući i video igre, glavni je benefit ukidanja dvostrukog oporezivanja kojega također navodi Aleksandar Gavrilović, suosnivač i direktor gaming tvrtke Gamechuck te tajnik Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara (Croatian Game Development Alliace – CGDA). Ističe da je do tog značajnog pomaka došlo upravo zahvaljujući naporima hrvatskog gaming sektora.

– Takozvani ‘withholding tax‘ od 30 posto su domaćim studijima naplaćivale američke platforme za prodaju videoigara poput Steama, Humblea i sličnih, te s tih 30 posto plaćali porez u Americi za sve kupnje napravljene u SAD-u. Ovo se nije odnosilo na račune izdane prema SAD-u, primjerice za usluge, što je glavni razlog zašto druge izvozne industrije, koje su većinski uslužne, nisu problematizirale manjak regulacije po tom pitanju. Primjerice, ako ste agencijska firma i proizvodite softver za američku tvrtku, i oni vam ispostave račun, u tom slučaju se nije plaćao nikakav porez, čak niti PDV, budući da je izvoz oslobođen PDV-a. S druge strane, ako ste napravili vlastiti proizvod i prodavali ga u Americi, tantijemi su bili oporezovani s tih 30 posto – pojašnjava Gavrilović, uvjeren da će domaće gaming tvrtke od sada imati veće prihode.
– Budući da američki porezni rezidenti čine barem 25 posto naših kupaca (ovisi o žanru i platformi, često i više), to znači da ćemo za njih 25 posto imati 30 posto veće prihode zbog ukidanja tog poreza. To je najmanje 7.5 posto većih prihoda za sve tvrtke koje prihode imaju većinom iz prodaje video igara.

Budući da je prihod industrije video igara oko 500 mlijuna kuna godišnje, radi se o desecima miljuna kuna svake godine, počevši od datuma ratifikacije, što će pretpostavljam biti nekad u 2023. godini, to jest 10 godina od našeg pristupanja zajedničkom tržištu Europske unije. To je zaista bila ogromna neravnopravnost hrvatskih tvrtki naspram svih ostalih na zajedničkom tržištu, i zanimljivo je da je to ostalo nepromijenjeno bez da je to itko u EU to javno problematizirao, izuzev industrije video igara – zaključuje Gavrilović.

Jačanje izvoza
Osim boljih financijskih prilika, ovaj sporazum znači i manje administrativno opterećenje tvrtki te veću transparentnost poslovanja između Hrvatske i SAD-a. Upravo je to, uz ubrzavanje procedura, od velike važnosti najvećoj hrvatskoj farmaceutskoj kompaniji Plivi, koja je također jedan od najvećih izvoznika u Hrvatskoj.

– Američko nam je tržište jedno od pojedinačno najvažnijih. U sklopu Teva grupe svakodnevno opskrbljujemo šezdesetak svjetskih tržišta te gotovo 90 posto svojih prihoda ostvarujemo putem izvoza gotovih lijekova i aktivnih supstancija, a ove smo godine proglašeni i najboljim hrvatskim izvoznikom upravo na tržište SAD-a.

Pozdravljamo svaku aktivnost koja pomaže jačanju ekonomske povezanosti između našeg i američkog tržišta. Vjerujemo da se ovim potezom otvara prostor za ulaganje i potiče poslovanje kompanija koje svoje aktivnosti razvijaju i na tržištu SAD-a, ali i onih iz SAD-a koje će se u ovom slučaju lakše odlučiti na investicije u Hrvatskoj – kažu u Plivi, također se nadajuću novim investicijama, kao i razvoju cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.

Rezultati će se tek vidjeti
Konvenciju su u Washingtonu potpisali ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, a među prvima ju je pozdravila Američka gospodarska komora u Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

15.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

MMF blago snizio prognozu rasta hrvatskog gospodarstva, očekuje veću inflaciju

15.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo porast će ove godine za 2,6 posto, nešto slabije no što su pokazivale dosadašnje prognoze, objavio je u utorak Međunarodni monetarni fond (MMF), dok bi manjak u bilanci plaćanja trebao biti znatno veći.

Marković Vukadin o turističkoj sezoni usred krize: Možda će nam i svanuti

07.04.2026.

Gost u središnjem Dnevniku HRT-a bila je Izidora Marković Vukadin iz Instituta za turizam. Komentirala je trenutačno stanje predsezone te kakva su daljnja očekivanja s obzirom na promijenjene energetske i geopolitičke okolnosti.

Nikad više milijunaša: 10 posto u Hrvatskoj drži pola imovine

07.04.2026.

Uz rekordno bogatstvo u svijetu i Hrvatskoj, razvija se cijeli ekosustav usluga za HNWI klijente, od investicijskih savjeta do pravnih i concierge usluga

Turistička sezona očekuje se s optimizmom i oprezom: Hoteli bilježe stabilnu rezervaciju, otkazi uglavnom iz SAD-a i Azije

03.04.2026.

Više od polovine hotelskih objekata u Hrvatskoj bilježi stabilan booking u odnosu na isto razdoblje prošle godine, i po broju dolazaka i po dužini noćenja, dok ih trećina bilježi rast rezervacija od tri do šest posto, pa domaće turističke tvrtke unatoč po

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke