Ukidanje praznika ne štedi novac, u EU bogati rade manje

Iako je ideja o ukidanju triju lipanjskih praznika isprva zvučala kao loša šala, u Vladi i dalje ozbiljno razmišljaju da Tijelovo, Dan antifašizma i Dan državnosti postanu radni dani. Doznajemo da i u Vladi, doduše, još nema suglasnosti o toj zamisli, ali isto tako i da nema žestokih kritičara koji nipošto ne bi na to pristali.

– Oni kojima ta ideja nije sjela najbolje kažu da Vladi nije potrebno da zbog tri radna dana više stvori brojne neprijatelje. Boje se gnjeva Crkve s jedne strane, antifašista i ljevičara s druge, branitelja i desničara s treće te radnika s četvrte strane – kaže naš sugovornik blizak Vladi. Glavni argument zagovaratelja tog zakona jest računica prema kojoj bi s ta tri radna dana više hrvatska ekonomija zaradila 3,3 milijarde kuna više godišnje. Kako metodu tog izračuna nitko od političara koji zagovaraju ukidanje praznika nije naveo, ostaje nam zaključiti da su jednostavno vrijednost godišnjeg BDP-a (342 milijarde kuna) podijelili s brojem radnih dana i došli do spomenute brojke. Istina, po toj bi računici jedan dan vrijedio 1,4 milijarde kuna, ali nećemo cjepidlačiti. – Računica da jedan radni dan vrijedi 1,1 milijardu kuna nije ozbiljna. To je konobarska matematika jer ne postoji nikakva korelacija između broja praznika, odnosno broja plaćenih neradnih dana i razvijenosti neke ekonomije. Ideja o ukidanju praznika politička je tema, a bojim se da je Vlada otvara samo kako bi ostavila dojam da radi nešto ozbiljno. Pa ne možete povećati produktivnost i vrijednost ekonomije jednostavnim povećanjem broja radnih sati. Samo inovacije i investicije jamče ekonomski rast – kaže ekonomski analitičar Damir Novotny. I doista, najjače europske ekonomije upravo su one koje imaju najviše neradnih dana u godini. Čini se da "rekorderima" – Šveđanima, Nijemcima i Francuzima – uopće ne škodi što svake godine na blagdane i godišnje odmore "potroše" od 40 do 42 dana. Štoviše, vjerojatnije je da dulji odmor blagotvorno djeluje na produktivnost njihovih radnika, a time i na nacionalne ekonomije. Da je drukčije, najbogatije europske zemlje bile bi Irska, Poljska i Mađarska, u kojima radnici godišnje imaju manje od 30 neradnih dana. mamo previše praznika, tvrde zagovaratelji ukidanja blagdana. Iako je Hrvatska doista sa 14 praznika među europskim zemljama s najviše blagdana, ipak je taj argument potpuni nonsens. Nizozemska, primjerice, ima samo osam praznika (najmanje u EU), ali ipak spada u red zemalja s najviše neradnih dana jer radnici imaju najmanje 32 dana godišnjeg odmora.

Brojem praznika i njihovim učinkom na ekonomiju bavio se prije nekoliko godina i talijanski Institut za ekonomska istraživanja i analize. Provjeravali su, naime, česte tvrdnje političara prema kojima različiti datumi praznika i različit broj blagdana u zemljama Europske unije negativno utječu na ekonomiju. Međutim, nakon detaljne analize, istraživači su došli do zaključka da dokazi ne podupiru te hipoteze. Štoviše, izračunali su da bi usklađivanje praznika u zemljama Europske unije umjesto pozitivnih ekonomskih učinaka uzrokovalo samo dodatne troškove.