Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Sij 2025

Ulaganje Prosperusa aRoma sladoled će iskoristiti kako bi se iz Hrvatske proširili po cijeloj Europi

Izvor: forbes.n1info.hr · Autor: Bojan Bajgorić Šantić  

Ulaganje Prosperusa aRoma sladoled će iskoristiti kako bi se iz Hrvatske proširili po cijeloj Europi

Prosperus Growth uložio je sedam milijuna eura u zanatski sladoled aRoma koji se proizvodi u Ogulinu. Forbes Hrvatska od direktora aRome Hrvoja Tretinjaka doznaje kako novac misle uložiti u širenje i rast poslovanja. Žele osvojiti cijelu Europu.

Ulazak fonda Prosperus Growth u vlasničku strukturu tvrtke Aroma Global 3 koja stoji iza zanatskog sladoleda aRoma poslužio je kao povod za razgovor s njezinim direktorom Hrvojem Tretinjakom. Forbes Hrvatska već je izvještavao o ovoj tvrtki koju su Slovenci Primož i Tjaša Ogrizek pokrenuli u Ogulinu preko švedskog holdinga Gourmea Group.

Koji je bio razlog za Prosperusovo preuzimanje većinskog udjela u aRomi? Tko je koga kontaktirao?
Razlog preuzimanja većinskog udjela u aRomi su daljnja ulaganja u razvoju branda, izlazak na vanjska tržišta te sama želja za rast branda u kojeg smo već uložili puno. Naša suradnja započela je kroz inicijalne razgovore, pri čemu su obje strane prepoznale potencijal koji možemo ostvariti zajedno. Spojili su nas zajednički ciljevi i uvjerenje da možemo dodatno unaprijediti poslovanje i proširiti prisutnost na tržištu.

Znači radilo se o dokapitalizaciji? Kakva je sad vlasnička struktura? Kolika je vrijednost ulaganja i u što ćete uložiti novac?
Radi se o dokapitalizaciji. Novu vlasničku strukturu čini Prosperus i svi postojeći dioničari. Vrijednost ulaganja iznosi sedam milijuna eura. Uložit će se u daljnje širenje i rast poslovanja na postojećem tržištu i novim kanalima prodaje te za izlazak na nova tržišta.

Lakše je naći strane nego domaće radnike
Koliko sam vidio, snažno ste se širili i rasli u protekle tri godine. Koliko imate zaposlenih?
U protekle tri godine zaista smo zabilježili značaj rast i širenje našeg poslovanja, te u sezoni imamo ukupno 350 zaposlenika, od kojih je 70 studenata. Izvan sezone naš broj zaposlenih iznosi 110, a od toga je 20 studenata. Naši djelatnici su raspoređeni u različite sektore, uključujući proizvodnju sa oko 30 zaposlenih i maloprodaju s oko 170 zaposlenih i dodatnih studenata, čime osiguravamo efikasan rad i naravno kvalitetnu uslugu.

Koliko je lako ili teško pronaći zaposlenike? Koliko ih je inozemnih, a koliko domaćih?
Pitanje o pronalaženju zaposlenika u našem sektoru može se sagledati iz nekoliko aspekata. Načelno, možemo reći da je lakše pronaći strane nego domaće radnike, posebno u odjelu maloprodaje. S obzirom na specifične vještine i konkurenciju na tržištu rada u Hrvatskoj, često se suočavamo s izazovima u pronalaženju odgovarajućih kandidata. Kako bismo optimizirali proces zapošljavanja, trenutno provodimo screening na nekoliko tržišta, gdje možemo pronaći kvalificirane kandidate koji zadovoljavaju naše potrebe. Naša trenutačna struktura zaposlenika sastoji se uglavnom od hrvatskih građana, dok u sektoru maloprodaje 30 posto radne snage pokrivamo stranim radnicima. Ova kombinacija omogućava nam da održimo visoku razinu usluge i stručnosti unutar našeg tima.

Osvojili Hrvatsku, slijedi širenje po cijeloj Europi
Na vašim web stranicama spominje se franšiza. Odnosi li se to na slastičarne u Hrvatskoj ili na opcije pokretanja aRome u inozemstvu?
Franšiza koju spominjemo odnosi se kako na gelaterije u Hrvatskoj, tako i na mogućnosti širenja brenda aRoma u inozemstvu. Već smo u pregovorima s potencijalnim partnerima u nekoliko zemalja Europske unije za ulazak na njihova tržišta. U Hrvatskoj imamo uspješnu suradnju s tri franšizera, što nam omogućava da dodatno jačamo našu prisutnost i prepoznatljivost na domaćem tržištu.

U kojim državama planirate otvarati slastičarne? Hoće li proizvodnja biti samo u Hrvatskoj ili i nju mislite širiti na druge države?
Planiramo otvoriti aRoma gelato experience butike po cijeloj Europi, u zemljama poput Njemačke, Austrije, Španjolske, Portugala, Češke, Slovačke, Mađarske, Švicarske i Francuske. Razgovaramo čak i o širenju brenda u Maroko i na bliski istok. Što se tiče izvan Europe, moguće su suradnje po modelu joint venture.

Zimi ostaju aktivni u tek deset poslovnica
Koliko ste zadovoljni poslovnim rezultatima? Kolike su razlika u količini prodanog sladoleda u sezoni i izvan nje? Zatvarate li dio slastičarni izvan sezone? Koje lokacije su vam najuspješnije po količini prodanog sladoleda?
Zadovoljni smo s poslovnim rezultatima koje postižemo, iako kao društvo u ranijoj fazi razvoja još uvijek prolazimo kroz fazu povrata investicija. Ipak, svake godine bilježimo kontinuirani rast prihoda, što nas motivira za daljnji razvoj. Što se tiče sezonalnosti, razlike u količini prodanog gelata između ljeta i zime su značajne. Zbog smanjene potražnje tijekom zimskih mjeseci, zatvaramo veći dio naših poslovnica – ostajemo aktivni samo u 10 poslovnica diljem Hrvatske. Najuspješnije lokacije po količini prodanog gelata su uglavnom i rekorderi po turističkim brojevima, gdje je potražnja tijekom ljetnih mjeseci izrazito visoka.

Pretpostavljam da ste prethodnih godina imali velika ulaganja u proizvodnju? Možete li dati više detalja?
Da, tijekom prethodnih godina imali smo značajna ulaganja u proizvodnju. Sredinom 2023. godine otvorili smo novi proizvodni pogon, u koji je uloženo nešto manje od polovice dosadašnje ukupne investicije. Ovaj pogon opremljen je najnovijom tehnologijom koja prati našu viziju proizvodnje visokokvalitetnog gelata od prirodnih namirnica te predstavlja najveća proizvodnja na svijetu koja je hibridnog tipa što se tiče proizvodnje gelata.

U sklopu opreme nalaze se postrojenja za pranje, četkanje, čišćenje i cijeđenje citrusa, agruma i ostalog voća, komore za duboko smrzavanje i skladištenje svježeg i očišćenog voća, komore za mliječne sirovine te skladište za proizvedeni gelato. Također, tu su i punilice za ručno rađenje gelata, automatski CIP sustav za čišćenje postrojenja i cjevovoda. Osigurali smo sve potrebne certifikate prema popisima HASAP-a, IFS i zakonima Republike Hrvatske. S druge strane zadržali smo artizanski pristup izrade konačnog proizvoda bez upuhavanje zraka u proizvode, ručna završna dorada i svakako korištenje 100 posto prirodnih namirnica. Bilo je to zahtjevno razdoblje, ali smo izuzetno zadovoljni krajnjim rezultatom.


Komentari članka

Vezani članci

Podravska tvrtka gradi novi pogon i planira nova zapošljavanja

23.07.2026.

Riječ je o tvrtki Dergez iz Podravskih Sesveta kod Đurđevca koja se bavi maloprodajom i pekarstvom. Imaju lanac od 26 trgovina u Podravini te pogon s pekarskim proizvodima.

Končar otvorio novi laboratorij vrijedan više od 20 milijuna eura

16.07.2026.

Riječ je o najsuvremenijem tehnološkom objektu za velike električne strojeve i pogone u Bedekovčini kakvih ima svega nekoliko u Europi

Franck planira gradnju novog proizvodno-skladišnog pogona

16.07.2026.

Nakon akvizicije tvornice u BiH kompanija najavljuje novu investiciju, ubrzava digitalizaciju, uvodi AI i nastavlja ulaganja iz vlastitih sredstava

JGL pokreće najveći investicijski ciklus u svojoj povijesti

09.07.2026.

Predsjednica Uprave Eva Usmiani Capobianco kaže da će ulaganje od 139 milijuna eura povećati proizvodne kapacitete i ubrzati međunarodnu ekspanziju

Višnja maraska iz Šestanovca i hrvatski lješnjaci uskoro u sladoledu za europsko tržište

01.07.2026.

Makarski Premis pokrenuo je investiciju vrijednu više od 260 tisuća eura u opremu za preradu voća kako bi razvio nove okuse temeljene na hrvatskim sirovinama. Autentičnost višnje maraske i hrvatskih lješnjaka žele pretvoriti u svoju najveću prednost na za

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk