Ulazak u EU prilika je samo za one koji su konkurentni

Sjeverozapadna Hrvatska i dalje je najkonkurentnija hrvatska regija, pokazuje "Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2010.", koji su danas predstavili Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) i Program Ujedinjenih naroda za Razvoj (UNDP). Slika konkurentnosti na razini triju glavnih regija po standardima EU-a, s 800.000 ili više stanovnika, nije se lani promijenila u odnosu na 2007. jer je Sjeverozapadna Hrvatska i dalje na vodećem mjestu, Jadranska Hrvatska je druga, a na začelju je, kao i prije tri godine, Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska.

Na županijskoj ljestvici konkurentnosti Varaždinska županija se u 2010. popela na prvo mjesto koje je tri godine prije toga zauzimao Grad Zagreb, dok je na posljednjem, 21. mjestu, Požeško-slavonska županija.

Varaždinska županija, Grad Zagreb te Istarska, Međimurska i Zagrebačka županija ponovno su na prvih pet mjesta prema regionalnom indeksu ukupne konkurentnosti, dok su na začelju Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija, tj. županije koje najviše osjećaju posljedice rata.

Svih deset županija koje imaju niži rang konkurentnosti imaju i niži indeks razvijenosti (ispod 75 posto prosjeka BDP-a Hrvatske po glavi stanovnika) što pokazuje da je njihova nekonkurentnost ujedno razlog njihove nerazvijenosti.

- Kontinuirani pad konkurentnosti je zabrinjavajući trend posljednjih godina u cijeloj Hrvatskoj koja ne uspijeva iskoristiti svoj nevjerojatni potencijal i resurse, upozorio je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić.

Podsjetio je na podatak MMF-a koji pokazuje da je Hrvatska lani po rastu BDP-a bila tek na 175. mjestu od 184 promatrane zemlje u svijetu te zaključio da je Hrvatska "samu sebe dovela na dno ljestvice konkurentnosti". Unutar Hrvatske sličan je primjer Požeško-slavonske županije koja je prije 60 do 70 godina bila najbogatija u državi, a danas je na dnu ljestvice.

Nekonkurentnost smanjuje šanse za hrvatski uspjeh i u slučaju skorog ulaska u EU - Mudrinić kaže da je osobno 51 posto za ulazak u EU, a 49 posto je rezerviran jer za EU treba biti spreman.

"Ulazak u EU je ogromna prilika samo ako ste konkurentni", ističe Mudrinić dodajući kako, primjerice, do tada moramo riješiti problem kako zadržati najbolje stručnjake u zemlji.

Rezultate istraživanja komentirala je i Louisa Vinton, stalna predstavnica UNDP-a u Hrvatskoj, upozorivši kako su prosječna primanja triput veća u bogatijim regijama nego u siromašnijim. Stoga treba provoditi zdrave politike na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini kako bi se poduzetnički zamah proširio i na manje razvijene regije te im pomogao da uhvate korak s razvijenijima.

Hrvatska stoga mora puno raditi na uklanjanju ili barem smanjenju regionalnih nejednakosti i jačanju konkurentnosti na regionalnoj razini.

Istraživanje preporučuje razvijanje monitoring alata radi jačanja lokalne osposobljenosti za sudjelovanje u upravljanju razvojem, snaženje kapaciteta za izgradnju regionalne konkurentnosti kroz Triple Helix koncept suradnje poslovnog sektora, lokalne uprave i akademske zajednice, kao i za korištenje instrumenata IPA-e i drugih EU-ovih programa za poticanje regionalnog razvoja.

Također bi trebalo analizirati efikasnost teritorijalne podjele Hrvatske i težiti optimalnom ustrojstvu države tako da se ostvari upravljački i financijski kapacitet za suradnju na svim razinama i sa svim odgovornim sudionicima procesa regionalnog razvoja, rečeno je na skupu