Uljanik je gotov, BAT je na odlasku, ali spas za Istru ipak postoji

NAKON kraha brodogradnje, Istri prijeti gašenje još jedne velike industrijske grane - duhanske industrije.

Riječ je o BAT-u, vlasniku Tvornice duhana Rovinj, koji je najavio da će se povući iz Hrvatske ako vlada ne usvoji dio njihovih zahtjeva, što bi im olakšalo ovdašnje poslovanje.

BAT je, inače, jedan od najvećih ulagača u hrvatsko gospodarstvo, a njegovo povlačenje s našeg tržišta vjerojatno bi značilo i gašenje proizvodnje u Kanfanaru, osim ako tamošnju tvornicu ne prodaju nekom drugom. Scenarij gašenja proizvodnje značio bi lavinu otkaza, s obzirom na to da za BAT u Hrvatskoj radi oko 1600 radnika. No, kako je uz poslovanje BAT-a vezano i poslovanje niza drugih tvrtki, lančana reakcija ne bi izostala jer bi, kako su već upozorili iz pojedinih poduzeća, došlo do gašenja radnih mjesta i u njihovim pogonima.

Propast Uljanika i sve izgledniji odlazak BAT-a velik su izazov za ekonomiju Istre
Ne čudi stoga što istarski političari, bez obzira na stranački tabor kojem pripadaju, u glas ponavljaju da bi odlazak BAT-a predstavljao velik udarac za istarsko gospodarstvo. Sličan udarac predstavljala je i propast Uljanika, nakon čega je oko 2400 radnika ostalo bez posla. Vlada, doduše, sada pokušava oživjeti Uljanik, ali već sada je jasno da "novi Uljanik" neće biti ni sjena staroga, barem po broju zaposlenih.

Kolaps Uljanika i sve izgledniji odlazak BAT-a nekad vrlo jaku industriju u Istri svode na ostatke ostataka. Negativni učinci već se vide. Tako je u kolovozu ove godine na burzi rada u Puli bilo prijavljeno, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, gotovo 5000 nezaposlenih, što je čak 55,3 posto više nego u kolovozu prošle godine. Rast nezaposlenosti u Puli prati i zatvaranje poslovnih prostora u najvećem istarskom gradu.

Industrije je sve manje, a naglasak se prebacuje na usluge
"Istra se suočava s deindustrijalizacijom. Industrije je u njoj sve manje, a naglasak se prebacuje na usluge, posebno na turizam i na rentijerstvo. Posljedica toga bit će postupni pad razine životnog standarda. I zato bi bilo važno pokušati zadržati BAT u Kanfanaru i Hrvatskoj, iako je to odluka koju mora donijeti ta kompanija", upozorava za Index Marijana Ivanov sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Unatoč tome, u Istri i bez Uljanika, a možda i bez BAT-a, ima primjera dobrog poslovanja koji bude nadu u opstanak industrije. Ekonomski analitičar Damir Novotny pritom ukazuje na brojne manje pogone koji prerađuju, primjerice, mlijeko, sir i maslinovo ulje, ili se bave proizvodnjom kave i piva te malom brodogradnjom. Tu je i vodnjanski Infobip, trenutno jedna od vodećih hrvatskih kompanija iz IT sektora, koja je nedavno dosegla vrijednost veću od milijarde američkih dolara.

"Istra se propašću Uljanika oslobodila grča"
"Od početka sam govorio da stečaj Uljanika neće imati tako velike posljedice na istarsko gospodarstvo kako se mislilo. Upravo suprotno, Istra se time oslobodila tog grča, a dio ljudi koji je prije radio u Uljaniku zaposlio se u drugim sektorima. Budućnost Istre nije u velikoj industriji, već u nizu manjih pogona u prerađivačkoj industriji i OPG-ovima te u turizmu", ocjenjuje za Index Novotny.

Istra je lakše prebrodila krizu u Uljaniku nego što se očekivalo
I podaci o poslovanju tvrtki registriranih u Istri, koje je nedavno objavila Fina, pokazuju da je istarsko gospodarstvo lakše prebrodilo krizu u Uljaniku nego što se to očekivalo. Od 11.291 poduzetnika, koliko ih je lani imalo sjedište na području Istarske županije, većina, njih 6642, poslovala je s dobiti. Te su tvrtke zapošljavale više od 54.000 radnika, a prosječna neto plaća u njima bila je oko 6000 kuna.

Ukupni prihodi tvrtki registriranih u Istri lani su, prema podacima Fine, iznosili oko 35,7 milijardi kuna, što je 4,5 posto više nego godinu ranije. Ukupni rashodi tih tvrtki iznosili su nešto više od 33,9 milijardi kuna, što je 3,9 posto više nego godinu ranije. Kada se podvuče crta, istarsko je gospodarstvo prošlu godinu zaključilo s neto dobiti od oko 1,4 milijardi kuna, što je 2,8 posto više nego u 2018. godini.

Ohrabruju i podaci o znatnom rastu izvoza. Istarske su tvrtke u prošloj godini od izvoza uprihodovale gotovo 11,5 milijardi kuna, što je 6,6 posto više nego godinu ranije. Uvoz je u istom razdoblju porastao samo 1,3 posto te je lani njegova vrijednost iznosila oko četiri milijarde kuna. Istra je tako prošle godine ostvarila suficit u robnoj razmjeni sa svijetom od oko 7,5 milijardi kuna.