Unatoč krizi i ove godine navala nautičara na Jadran!

U turizmu, kao strateškoj i najkonkurentnijoj grani hrvatskoga gospodarstva koja je u prošloj godini u ukupnom BDP-u imala udjel od 22 posto, nautički sektor sudjeluje s 12 posto, a tako će, prema procjeni Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, biti i ove godine.

Prošlogodišnji rezultati hrvatskog nautičkog turizma, iako ostvareni u ozračju nadolazeće recesije, bili su rekordni, što potvrđuju i podaci o ostvarenom prometu u tom segmentu turističke ponude koji je dosegnuo iznos od 800 milijuna eura.
Ministar Božidar Kalmeta uvjeren je da ovogodišnja nautička sezona ne samo da neće podbaciti, nego će, unatoč »recesijskoj neveri« koja je zahvatila i taj segment turističkog tržišta, polučiti još bolje rezultate ili će u najgorem slučaju ostati na razini lanjskog rekorda.

A prošlogodišnji rekord čini 807.000 nautičara koji su dnevno trošili i po 100 eura, dvostruko više od ostalih gostiju, što je podiglo ukupni prihod tog segmenta turističke ponude na 800 milijuna eura.

Suzbijanjem crnoga čartera postavljeni su i dobri temelji za operacionalizaciju nedavno donesene Vladine strategije razvoja nautičkog turizma za desetogodišnje razdoblje, koja predviđa model »3 puta 15«, odnosno gradnju 15.000 vezova na najmanje 15 novih odredišta, te ostvarivanje prihoda od 15 milijardi kuna u 2019. godini. Rast nautičkog turizma u prosjeku je dvostruko veći od stacionarnog turizma, što se može zahvaliti povoljnim klimatskim i meteorološkim uvjetima, ali posebno prirodnoj ljepoti, što je činjenica koju strani nautičari pri odabiru odredišta za odmor ističu kao presudnu.

Michel Karsenti, osnivač internacionalnoga časopisa Yachts i jedan od najboljih poznavatelja nautike, kaže kako nautičarima nije problem novac, nego ono što mogu dobiti za taj novac.

»U Cannesu i Saint Tropezu more je prljavo i nakrcano tisućama brodova, dok je hrvatska obala divna upravo zato što je divlja, što možeš otići u bilo koju uvalu, a tamo ćeš zateći najviše tri broda. Obalu treba sačuvati netaknutom, ali istodobno treba raditi i na luksuznom turizmu i marinama«, rekao je Karsenti.

U svim lukama oko 35.000 vezova

Hrvatska danas ima 21.020 vezova u 70 luka nautičkog turizma, a kada se tome pribroje i vezovi u sportskim lukama te u lukama otvorenima za javni promet, taj se broj penje na 35.000 vezova. Pozicioniranje novih vezova definirat će se na temelju strateške studije utjecaja na okoliš, a to, pak, isključuje prostorne intervencije u nacionalnim parkovima ili betonizaciju netaknutih robinzonskih uvala, čiju iskonsku ljepotu Vlada ne namjerava uništiti na račun megalomanskog podizanja novih nautičkih kapaciteta, što su svojedobno zagovarali neki ministri iz Račanove vlade.

Samo 2,6 vezova po kilometru obale

Najčišće more na Sredozemlju, razvedena obala i 12.000 otoka i otočića temeljni je kamen razvoja hrvatskog nautičkog turizma, ali u pozadini cijele priče stoji i činjenica da imamo samo 2,6 vezova po kilometru duž obale u odnosu i na deset puta veću izgrađenost u Italiji ili Španjolskoj. Stoga se Vladinom strategijom podizanja novih nautičkih kapaciteta, uz cjelovitu zaštitu prirodnih potencijala obale i otoka, namjerava pojačati broj vezova, i to prije svega u postojećim lukama, dok bi se megamarine gradile na lokacijama u blizini zračnih luka.

Nautičari se uvijek vraćaju u Hrvatsku

Hrvatska je i jedna od rijetkih destinacija u koju se nautičari uvijek vraćaju. Kada se tome pridodaju i podaci o njihovoj dnevnoj potrošnji od po 100 eura te dvotjednom boravku na našoj obali, nacionalna strategija razvoja nautičkog turizma ima posebnu težinu jer, uz jačanje postojećih lučkih kapaciteta i gradnju novih, treba voditi računa i o prirodnom bogatstvu koju budući naraštaji moraju baštiniti bez naslaga betona.

Suzbijanje »crnog čartera« vratilo 30 milijuna eura

Činjenici da nautički turizam svake godine ostvaruje sve bolje rezultate pridonio je i stroži zakonski okvir kojim je suzbijen 'crni čarter', uvedene su vinjete i popis osoba na plovilima, koje mogu iznajmljivati samo hrvatske tvrtke.

Od izmjena Pomorskog zakonika potkraj 2004. godine, koji je suzio mogućnosti za nelegalnu zaradu na račun državnog proračuna, prihodi od nautičkog turizma postali su sve izdašniji. O negativnim učincima »crnog čartera«, koji, kao i svako područje sive ekonomije, izravno udara na državni proračun, najbolje govori podatak da smo zbog neevidentirane zarade u tom segmentu nautičke industrije, godišnje gubili i do 30 milijuna eura zbog neplaćanja PDV-a.