Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ruj 2010

UNCTAD: Temeljni uzroci recesije nisu uklonjeni

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Hina/pd  

UNCTAD: Temeljni uzroci recesije nisu uklonjeni

Temeljni uzroci recesije u svjetskom gospodarstvu još nisu uklonjeni, upozorio je danas glavni tajnik agencije Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), koja u najnovijem godišnjem izvješću ukazuje na krhak i neujednačen oporavak.Visoke razine duga i viškovi u trgovinskoj razmjeni među pojedinim zemljama i nastavljena stagnacija realnih plaća i dalje ugrožavaju stabilan rast i održivi oporavak, pojasnio je Supachai Panitchpakdi prilikom predstavljanja godišnjeg Izvješća o trgovini i razvoju za 2010. U UNCTAD-u tako u novom izvješću prognoziraju rast svjetskog BDP-a za 3,5 posto u ovoj godini, nakon pada za 1,9 posto u 2009. Oporavak svjetskog gospodarstva i dalje je krhak i neujednačen, uz vodeću ulogu gospodarstava u nastajanju, ponajprije u Aziji i Latinskoj Americi. Tako bi kineski BDP u ovoj godini trebao porasti za 10,0 a brazilski za 7,6 posto.

Ta su gospodarstva prije krize izbjegla velike manjkove u tekućim bilancama plaćanja i akumulirala značajne devizne rezerve. Za vrijeme krize obuzdali su rast nezaposlenosti i stvorili uvjete za brz oporavak domaće potražnje, ističe se u izvješću. U tranzicijskim gospodarstvima srednje i istočne Europe oporavak je slab, ističu u UNCTAD-u, prognozirajući za podregiju jugoistočne Europe, koja uključuje i Hrvatsku, rast aktivnosti u ovoj godini u visini 1,2 posto, nakon pada za 3,6 posto u 2009. U cijeloj regiji koja uz jugoistočnu Europu obuhvaća i Zajednicu Nezavisnih Država, aktivnosti bi trebale porasti za 4,1 posto.

Mnoga tranzicijska gospodarstva srednje i istočne Europe nagomilala su ogromne manjkove u tekućoj bilanci plaćanja i snažno su ovisila o neto priljevu kapitala. Izravne nepovoljne posljedice krize dodatno je pogoršala restriktivna makrogospodarska politika u odgovoru na krizu, često pod utjecajem programa Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ističu u UNCTAD-u. Oporavak je slab i u razvijenim zemljama i ima dodirnih točaka s razdobljem prije krize kada su gomilane neravnoteže u svjetskoj trgovini i tekućim bilancama plaćanja. Tako za SAD u UNCTAD-u prognoziraju rast BDP-a u ovoj godini u visini 2,9 posto dok bi japansko gospodarstvo trebalo porasti za 2,5 posto. U EU rast bi trebao biti osjetno sporiji, u visini 1,1 posto, a u eurozoni samo 0,9 posto, procjenjuju u UNCTAD-u. Njemačko gospodarstvo trebalo bi porasti za 1,5 posto dok bi 12 novih članica EU-a u prosjeku u 2010. trebalo zabilježiti rast u visini 2,0 posto.

Međunarodna trgovina bila je glavni kanal kojim se kriza proširila na cijeli svijet, ističu u UNCTAD-u, procijenivši pad obujma trgovinske razmjene u prošloj godini na više od 13 posto. Vrijednost razmjene zabilježila je još snažniji pad, u visini čak 23 posto. Prilikom predstavljanja izvješća čelnik UNCTAD-a upozorio je da vodeća gospodarstva ne smiju ukidati programe poticaja prije no što ojača potražnja domaćeg privatnog sektora. "Sve je jasnije da ne mogu sve zemlje poticati rast i zapošljavanje kroz izvoz, već moraju usmjeriti veću pozornost na jačanje domaće potražnje", ističe se u izvješću.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

BDP: Rast hrvatskog gospodarstva ubrzao na 3,6 posto

27.02.2026.

Zahvaljujući ponajviše rastu investicija te osobne i državne potrošnje, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u četvrtom lanjskom tromjesečju već 20. kvartal zaredom, i to za 3,6 posto na godišnjoj razini, znatno brže nego u prethodnom kvartalu.

Hrvatski BDP porastao 2.9%

29.05.2025.

ZAHVALJUJUĆI ponajviše rastu državne potrošnje te izvoza i uvoza, hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 2,9 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu.

Hrvatski javni dug pao ispod prosjeka EU

25.04.2025.

HRVATSKI javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustio se u četvrtom tromjesečju 2024. godine još dublje ispod propisanog plafona od 60 posto, odmaknuvši se još više od prosjeka eurozone, pokazali su podaci europskog statističkog ureda.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk