Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2021

Uplate iseljenika znatno su veće i od stranih investicija

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav Prusina  

Uplate iseljenika znatno su veće i od stranih investicija

Hrvatski iseljenici diljem svijeta tradicionalno su jako široke ruke kada je riječ o novcu koji u gotovini šalju svojim obiteljima u matičnoj zemlji i Hrvatska je po tome pri samom vrhu među članicama Europske unije.

Premda se očekivalo kako će zbog pandemije koronavirusa doznake iz inozemstva biti skromnije nego lani, pokazalo se da su one i porasle, za čak 206 milijuna eura, odnosno da su 13,5 posto veće nego prošle godine. U prvoj polovini ove godine iznosile su ukupno milijardu i 745 milijuna eura, što je gotovo 250 milijuna eura više nego što je Hrvatska uprihodila od dolazaka inozemnih turista. Od početka godine do kraja ožujka ove godine naši su građani poslali 890,7 milijuna eura doznaka, a u drugom je tromjesečju taj iznos bio 854,3 milijuna eura.

Najčešći razlog zbog kojega naši radnici šalju novac u domovinu pomoć je njihovim obiteljima u kriznim vremenima. Dominiraju osobni transferi iz tradicionalnih emigracijskih odredišta - Njemačke, Švicarske, Sjedinjenih Američkih Država i Italije.Nisu, međutim, doznake kojima radnici iz inozemstva pomažu svoje obitelji u Hrvatskoj i jedini priljev novca iz inozemstva što ga ostvaruju naši građani. Na ime naknada iz inozemstva hrvatski su građani dobili ukupno milijardu i 67 milijuna eura. Dodaju li se osobnim transferima i prihodi radnika iz inozemstva, što se odnosi na prihode pomoraca na stranim brodovima i radnika na naftnim platformama, osoba koje žive u pograničnom području, a rade u susjednoj zemlji te ostalih privremenih radnika u inozemstvu, ukupni transferi iz inozemstva u Hrvatsku penju se na 3,17 milijardi eura, ili 5,7 posto BDP-a. To je gotovo trostruko više od vrijednosti inozemnih stranih ulaganja u Hrvatsku, koja su lani iznosila oko 1,15 milijardi eura.

Prema procjenama Svjetske banke, devizne doznake iseljenika i radnika na radu u inozemstvu ove godine zabilježit će snažan rast, od 7,3 posto, i dosegnuti iznos od 589 milijardi dolara, nakon 1,7-postotnog pada u 2020. godini, kada je pandemija gurnula svjetsko gospodarstvo u krizu. U usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, Hrvatska je po udjelu doznaka iz inozemstva u BDP-u i njihovu značenju za platnu bilancu pri samom vrhu, zajedno sa zemljama iz svog okruženja, odnosno država bivše Jugoslavije.

Najviše novca od iseljenika prima Rumunjska - 3,4 milijarde eura, no gledajući po stanovniku, prvo mjesto pripada Kosovu s 480,6 eura. Slijedi Srbija s 451,8 eura po stanovniku, a Hrvatska je treća s 457,2 eura po stanovniku. Visoku razinu doznaka iz inozemstva imaju Bosna i Hercegovina i Crna Gora. Iseljenici iz ostalih tranzicijskih zemalja šalju znatno manje novca u matične zemlje. Tako u Mađarskoj doznake iz inozemstva iznose 46,2 eura po stanovniku, što je deset puta manje nego u Hrvatskoj. U Sloveniji pak devizne su doznake još skromnije, iznose samo 31,8 eura po stanovniku.

Dok je Hrvatska jedna od četiriju članica Europske unije s najvećim viškom u inozemnim transferima, najveći odljev bilježe Francuska, Španjolska, Njemačka i Belgija.

Procjenjuje se da osobne doznake imaju veliku ulogu u gospodarstvima tranzicijskih zemalja i općenito zemalja u razvoju i da zbog svoje stabilnosti mogu pridonositi domaćem gospodarskom rastu i makroekonomskoj stabilnosti kroz povećanje potrošnje i jačanje otpornosti kućanstava tijekom krize.

Negativni učinci

Stručnjaci pak smatraju da, iako ta sredstva donose pozitivne rezultate, dugoročno znače i stagnaciju. Hrvatska posljednjih godina posebno ostaje bez znatnog broja kvalitetne i stručne radne snage. Država velika sredstva ulaže za obrazovanje i zdravstvenu skrb svakog pojedinca, a povrata na ulaganje nema jer su ljudi iseljeni ili su nezaposleni. Osobe zaposlene u inozemstvu vrlo se često koriste zdravstvenim ili drugim uslugama koje financira država upravo u Hrvatskoj. Ujedno, doznake obitelji iz inozemstva (uz socijalne transfere države) svakako su faktor koji demotivira dio stanovništva da postane aktivnim sudionikom na hrvatskom tržištu rada. Najveći je problem što se teret poreza i doprinosa za financiranje socijalne države i javne infrastrukture raspodjeljuje na sve manji broj zaposlenih osoba u Hrvatskoj.


Komentari članka

Vezani članci

Povratak kući: Raste broj iseljenika koji novi život grade u Hrvatskoj

04.02.2026.

- Kada ti se dijete rodi onda kreneš preispitivat svoj život: "Vidim li se gdje sad živim dugoročno, do kraja života?". Mi smo zaključili - ne. Uvijek je ta želja u meni rasla iz godine u godinu sve više i više da se vratimo u Lijepu našu u našu domovinu,

Norvešku stabilnost zamijenili Osijekom i pokrenuli dvije poduzetničke priče

08.06.2025.

Ana i Andrej Mesarić okusili su život u skandinavskoj zemlji, ondje stekli prijatelje, imali stabilan posao, ali sve to nije bilo dovoljno za ostanak. Danas imaju Pawesome i Crnu Ovcu i hrabro kreću dalje

Gastarbajteri: Do hrvatske radne dozvole lako, do putovnice mnogo teže

31.03.2025.

Uskoro će biti pet godina otkad je Stefan u Hrvatskoj, a kad Jelica dođe do te obljetnice, podnijet će zahtjev za stalni boravak. Privremeni boravak već imaju, zakonito su u Hrvatskoj, a čak su danas i poduzetnici. Pokrenuli su s partnerom zalogajnicu Gab

Više od pet i pol milijardi dolara slilo se u Hrvatsku iz inozemstva prošle godine

20.05.2024.

Prema podacima organizacije Globalno partnerstvo znanja o migracijama i razvoju KNOMAD, koja djeluje uz podršku Svjetske banke i Europske komisije, njihov udjel u BDP-u neke države može biti značajan te je primjerice evidentirano da je udio doznaka u BDP-

Poslovanje u inozemstvu: Je li porezna trava stvarno zelenija vani?

14.02.2024.

Stoga teško da se motiv za ‘premještanje poslovanja‘ može pronaći samo u poreznim stopama, osim ako se ne planiraju iskoristiti posebne pogodnosti sustava koje mogu efektivnu stopu poreza na dobit znatnije sniziti, poput patent boxa i slično. Ako je cilj

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk