Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2015

Uplatom sitnog novca i upitima članovi Udruge Franak blokirali poslovnicu Sberbank u Varšavskoj

Izvor: liderpress.hr · Autor: Lider/Hina  

Uplatom sitnog novca i upitima članovi Udruge Franak blokirali poslovnicu Sberbank u Varšavskoj

Članovi Udruge Franak koji smatraju da su u konverziji kredita u švicarskim francima prisutne brojne nezakonitosti, blokirali su rad poslovnice Sberbanke u Varšavskoj ulici u Zagrebu.

Blokada je predviđena do 19,30 sati, a provodi se tako da članova Udruge - klijenti banke, uplaćuju sitne iznose na svoje račune te službenicima postavljaju pitanja vezana uz konverziju. Na prosvjedu koji je krenuo s Trga bana Josipa Jelačića okupilo se 40-ak članova Udruge. Kako je rekao glavni organizator skupa Dubravko Pokrovac, cilj je do 19 sati potpuno blokirati rad poslovnice i sve šaltere, ali i bankomat te osobne bankare. Svaki klijent, planira Pokrovac, na šalteru će provesti najmanje 20 minuta.

Jedan od korisnika kredita u švicarskim francima i klijent Sberbanke Goran Borković istaknuo je da su se klijenti te banke sami organizirali preko društvenih mreža jer od Sberbanke žele barem iste uvjete koji imaju korisnici kredita u CHF u drugim bankama. Borković tvrdi kako ta banka, uz ostalo, ima najviše kamate od svih banaka, ne nudi mogućnost refinanciranja kredita što ostale banke uglavnom nude te korisnicima kredita ne daje status klijenta. Također korisnica kredita u CHF u Sberbanci Vanja Đuričić tvrdi kako ne stoji jučerašnje priopćenje Sberbanke da su konverzije radili po zakonu kazavši da su oni prekršili sve stavke Zakona o potrošačkom kreditiranju. Kao sporne stavke navela je izračun konverzije te sam prijedlog aneksa kredita.

- Ovdje smo došli izraziti nezadovoljstvo i pozivamo Upravu Sberbanke da otkloni sve nepravilnosti i objavi ime i prezime osobe u toj banci koja je odgovorna za te nepravilnosti, rekla je Đuričić dodavši da joj je Sberbank "lažno uvećao kreditnu glavnicu koja je sada viša nego prije sedam godina".

- Oni tvrde da su nešto promijenili, da su promijenili stavke u ugovorima, ali niti jedan naš član nije ništa dobio istaknula je Sandra Žigar, još jedna od korisnica kredita, dodavši kako banka konverziju nije radila po zakonu i nije poštovala formulu po kojoj se određuje kamata jer bi u protivnom, kazala je, kamatna stopa sada bila dva do tri posto.

Udruga Franak najavila je blokadu poslovnice Sberbanke u Varšavskoj, a u subotu poslovnice Raiffeisenbank Austria (RBA) u Jurišićevoj ulici te Hypo-Alpe-Adria-Bank (HAAB) na Trgu bana Jelačića. Kao razlog su naveli brojne nepravilnosti i nezakonitosti u konverziji kredita u švicarskim francima s tim da su Sberbanku apostrofirali najgorom po pitanju konverzije kredita u CHF, što su iz te banke odbacili. Koordinator Udruge Franak Goran Aleksić izjavio je, uz ostalo, kako banke iz aneksa ne žele maknuti dio koji se tiče njegove eventualne ništetnosti, ukine li zakon Ustavni sud, da Sberbank i RBA u izračunima ne poštuju status klijenta dok sve tri banke potpisivanje aneksa uvjetuju uplatom manjka. Sberbank i RBA optužio je da u izračunima primjenjuju više kamatne stope, jer ne uvažavaju smanjenja kamatnih stopa klijentima banke, zaposlenicima banke, smanjenja po ugovorima s firmama te smanjenja za stanogradnju određenih naselja. Za sve je optužio revizore koji po Udruzi Franak nisu odradili svoj posao, odnosno nisu utvrdili točnost podataka koje su banke koristile u izračunima prilikom konverzije.

Predsjednica Uprave Sberbank Andrea Kovacs Woehry optužbe Udruge Franak odbacila je kao neutemeljene.

- Smatramo da smo neopravdano izdvojeni od strane Udruge Franak kako netko tko prednjači u nepravilnostima jer cijeli niz navodnih nepravilnosti koje nam pripisuju nisu naša praksa i to se jednostavno da provjeriti. U Sberbanci zaista činimo sve da konverziju CHF kredita provedemo u skladu sa zakonom i zahtjevima regulatora, navela je Kovacs Woehry poručivši kako je Banka iz nacrta ugovora o konverziji, a temeljem zahtjeva Hrvatske narodne banke, odmah uklonila ugovorne odredbe o posljedicama eventualnog ukidanja Zakona o potrošačkom kreditiranju od strane Ustavnog suda, kao i ostale ugovorne odredbe na koje se odnosio zahtjev HNB-a.

Istaknula je i kako ta banka nije tražila dodatne instrumente osiguranja niti je uvjetovala prihvat konverzije jednokratnom uplatom utvrđenog manjka.


Komentari članka

Vezani članci

Revolut ruši rekorde: profit skočio 57 posto

25.03.2026.

Rast prihoda i pretplata potvrđuje održiv model, dok u Hrvatskoj sve više konkurira klasičnim bankama i povećava bazu korisnika

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Kako su Hrvatska i Vujčić šokirali Europu: "Ovo nije nitko očekivao, pa tek su ušli u eurozonu"

21.01.2026.

Njegovo imenovanje na poziciju potpredsjednika Europske središnje banke predstavlja veliko iznenađenje, piše ugledni Politico

Paket besplatnih bankarskih usluga: Ljudi se žale, a banke tvrde da nema trikova

09.01.2026.

U HUB-u ističu da besplatan paket bankarskih usluga za sve građane ne postoji ni u jednoj drugoj članici Unije

Revolut procijenjen na 75 milijardi dolara, više od mnogih banaka

26.11.2025.

Revolut sada želi konkurirati velikim tradicionalnim bankama nudeći potrošačke kredite, stambene zajmove, a u budućnosti i poslovne kredite

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke