Uspjeh Krasičana rezultat zajedništva i međusobne potpore

Istarsko mjesto Krasica osim raskošne ljepote krajolika bogato je i radišnim maslinarima. Po kvaliteti ulja trojica Krasičana uvrštena su u svjetski vodič proizvođača najboljih maslinovih ulja. Marijan Cossetto, Benvegun Remiggo i Nino Činić svojim su tekućim zlatom zaslužili mjesto u uglednom društvu.

»Maslinarstvo je moja dugogodišnja ljubav čijoj se proizvodnji uveliko posvećujem«, kaže Nino Činić, dodajući da je još 1996. godine posadio prvih sto maslina, a danas ima 750 čokota. Uzgaja sorte leccino, bjelicu i bužu koje gosti traže.

»Svakom jelu ne odgovara ista vrsta maslinova ulja«, kaže iskusni Činić, otkrivajući da uz ribu dobro ide leccino blagog okusa, a s roštiljem se dobro združuje istarska bjelica jer je pikantnija.

O okusima mogu prosuđivati i gosti koji pohode agroturizam Činićevih, koji su u sklopu stare istarske kuće ustrojili kušaonicu maslinova ulja. Gostima su željeli ponuditi mjesto gdje bi ulja mogli kušati u ugodnom ambijentu. Maslinar kaže kako nije mislio da će do cilja doći tako brzo, pa je utoliko više ponosan na mjesto u prestižnom društvu. Posebice jer masline zahtijevaju puno rada, odricanja, njege i boravka među njima.

Ove je godine proizveo oko 980 litara ulja, ali se ubuduće nada većim brojkama. Urod ovisi o godini, a od 25 kilograma plodova u prosjeku se dobije oko tri kilograma ulja. Istra je, kako kaže maslinar, bogomdana za uzgoj maslina zbog dobre mikroklime. Otkriva da je na području Buja unatrag nekog vremena posađeno oko 50.000 maslina, pa su i zahvaljujući tomu u Krasici tradicionalno organizirali sajam maslinovih ulja koji je okupio i inozemne izlagače.

Ove je godine 12. po redu sajam predstavio više od 132 uzorka maslinova ulja, što je dosadašnji rekord. U sklopu manifestacije upriličena je i likovna kolonija Ex tempore. Činić kaže da međunarodni sajam ne bi mogli organizirati bez potpore Grada, Županije i resornog ministarstva. Zahvaljujući i tomu cilj je postignut, jer se sve više mladih ljudi počinje baviti uzgojem maslina. Samo je na području Mjesnog odbora Krasice posađeno 12.000 stabala. Iako je posao mukotrpan, Činićevi odrađuju zacrtani plan, a na urod prvih plodova maslina nakon sadnje čeka se pet godina.

Da se i troškova skupi potvrđuje i to što je maslinar samo u tri hektara zemlje uložio 300.000 kuna uz dodatne troškove za sadnice, ali i ustroj kušaonice čije je uređenje stajalo 30.000 eura. Uspjeh tamošnjih gospodarstvenika ovisi i o tome što iskusniji maslinari pomažu mlađima koje žele progurati u vrhunske proizvođače maslinovih ulja. Uspjeh Krasičana rezultat je zajedništva i međusobne potpore, a to su dobre pretpostavke i za petnaestak mladih maslinara na području Krasice koji tek zahuktavaju svoju proizvodnju. Za preradu plodova biblijske biljke služi im uljara u Baredinama, a uskoro će se u tamošnjoj okolici iznjedriti još jedna. Gospodarski aktivan kraj Krasice od tristotinjak žitelja poznat je i po proizvodnji vina i ratarskim kulturama. Namjera uljara je otvaranje još degustacijskih sala, gdje će se turisti kratko upoznavati i o proizvodnji maslinovih ulja. Istodobno će kušati i druge istarske delicije poput sira, kobasice, vina. Supružnici otkrivaju da su Zagrepčani uz Riječane dobri klijenti, a od inozemnih prednjače Rusi.

Uzgoj maslina
»Masline se u pravilu sade u trećem i četvrtom mjesecu, a beru se ovisno o sortama, leccino u listopadu, a istarska bjelica početkom studenoga«, kaže maslinar Činić, ističući da planira zasaditi još tisuću stabala maslina.

Svojstva maslinovih ulja
Maslinovo ulje mora zadovoljavati nemalo kemijskih parametara od kiselosti, okusa, mirisa i drugog. Ne smije podsjećati na užeglost i miris po salamuri, komini i(li) vinskom octu. Voćni okus koji podsjeća na zdrav i svjež plod masline treba biti primarno svojstvo ulja koje također može mirisati na svježe pokošenu travu, jabuku, zeleno lišće... Treba zadržati i gorkast okus koji podsjeća na badem.