Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Svi 2015

Utvrđivanje porezne rezidentnosti – porezne obveze radnika na radu u drugoj državi

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Mazars Cinotti Consulting  

Utvrđivanje porezne rezidentnosti – porezne obveze radnika na radu u drugoj državi

Porezna rezidentnost definira u kojoj državi je fizička osoba obvezna prijavljivati sve svoje dohotke.

U prethodnom članku najavljena je serija od nekoliko članaka s naglaskom na izaslanje radnika koja ima za cilj približiti i pojasniti pravila vezana za oporezivanje i plaćanje doprinosa.

Također, izneseno je nekoliko ključnih pojmova za koje se preporuča imati ih na umu kada se bavi promatranom problematikom.

U okviru ove teme obrađeno je utvrđivanje porezne rezidentnosti osoba koje u poslane na rad u druge države. Porezna rezidentnost definira u kojoj državi je fizička osoba obvezna prijavljivati sve svoje dohotke.

Prije samog početka, potrebno je utvrditi ima li Hrvatska potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (nadalje: Ugovor) sa državom u koju radnik odlazi na rad (Hrvatska ima potpisan Ugovor sa 57 zemalja diljem svijeta).

Navedeno je bitno iz razloga plaćanja predujmova poreza na dohodak u tijeku godine. Naime, ukoliko je Ugovor potpisan, pojedinac plaća predujmove samo u jednu državu, a po godišnjoj prijavi onda (eventualno) nadoknađuje razliku zemlji porezne rezidentnosti.

S druge strane, ukoliko Hrvatska nema potpisan Ugovor s drugom zemljom (npr. Nigerija, SAD, Australija), tada se mjesečni predujmovi plaćaju u obe države, a po godišnjoj prijavi se određeni iznos dobije natrag od poreznih vlasti zemlje rezidentnosti. U slučaju nepostojanja Ugovora, na mjesečnoj razini pojedincima isto predstavlja velike novčane odljeve pa to svakako treba imati na umu.

Koraci pri utvrđivanju rezidentnosti

Za ispravno razumijevanje, potrebno je krenuti od Zakona o porezu na dohodak koji kaže da je rezident fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište ili, ako to nije slučaj, osoba koja je zaposlena u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću.

Nadalje, potrebno je utvrditi kada osoba u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište. Na to pitanje odgovor daje Opći porezni zakon, koji navodi da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine pri čemu boravak u stanu nije obvezan.

Međutim, postoje slučajevi i kada dvije države istu osobu smatraju svojim rezidentom. U tom slučaju potrebno je primijeniti odredbe Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji, sukladno odredbama tuzemnih zakonskih propisa, imaju prednost nad tuzemnim propisima. Svrha Ugovora je osigurati da se dohodak oporezuje u jednoj državi, a ukoliko se oporezuje u obje, Ugovor osigurava da iznos poreza koje su zaračunale obje države ne smije biti veći od poreza koji bi se platio u državi s većom poreznom stopom.

Ako je fizička osoba rezident obiju država ugovornica, prilikom utvrđivanja njezinog statusa potrebno je obratiti pažnju na više aspekata poput prebivališta, središta životnih interesa, državljanstva, uobičajenog boravišta i slično.

Važno za razumjeti

Bitno je napomenuti da se rezidentnost ne smije miješati s određivanjem države u kojoj se plaćaju porezi. Određivanje rezidentnosti služi isključivo kako bi se odredilo u kojoj je državi porezni obveznik obvezan prijaviti plaćanje poreza i predati godišnju poreznu prijavu.

Primjerice, ako se stranac smatra poreznim rezidentom RH, pravo oporezivanja uvijek ima RH, odnosno, dohodak od nesamostalnog rada oporezivat će se primjenom tuzemnih propisa.

Ako se stranac smatra poreznim nerezidentom, a u RH ostvaruje dohodak koji je prema tuzemnim propisima oporeziv, ima pravo oporezivanja kao zemlja izvora. Ako je na snazi ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, isti će odrediti pravo jedne zemlje na oporezivanje.

Zaključak

Utvrđivanje rezidentnosti prvi je korak pri određivanju obujma poreznih obveza koje pojedinac ima prema nekoj državi. Može se dogoditi da su određeni primici (npr. od nesamostalnog rada) oporezivi u jednoj državi, a osoba je porezni rezident druge države. U tom slučaju, primici se moraju prijaviti državi rezidentnosti ili putem godišnje porezne prijave ili u određenom periodu koji je propisan od strane zakonodavca (u RH u roku od osam dana).

U sljedećem članku bit će obrađena tema vezana za mjesto plaćanja doprinosa pri radu u drugim državama, kao i najvažnije činjenice koje je potrebno imati na umu u tom kontekstu.

Mazars Cinotti Audit, Mazars Cinotti Consulting i Mazars Cinotti Accounting su specijalizirana društva koja počivaju na principima profesionalnosti, te pružanja vrijednosti za novac našim klijentima.

Društva Mazars Cinotti su specijalizirana za pružanje revizijskih, poreznih, financijskih te računovodstveno – knjigovodstvenih usluga. Pokrivamo cijeli spektar usluga s navedenih područja te za iste posjedujemo potrebne licence te višegodišnje međunarodno i domaće iskustvo. Mazars Cinotti društva su članovi Mazars grupe. Mazars je međunarodna, neovisna organizacija specijalizirana u područjima poreza, revizije, računovodstva te pravnog i poslovnog savjetovanja (www.mazars.hr i www.mazars.com).


Komentari članka

Vezani članci

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Hrvatska ima 142.000 obrta, u šest mjeseci otvoreno još 8.900

30.06.2026.

HOK poručuje da obrtništvo nikad nije bilo snažnije, ali upozorava da su porezno rasterećenje, radna snaga i siva ekonomija i dalje izazovi

HUP protiv poreza na ekstraprofit: Kažnjava se poduzetnički rizik i uspjeh

26.06.2026.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) upozorava u četvrtak kako bi uvođenje poreza na prekomjernu dobit poslalo negativan signal domaćim i stranim investitorima, dok Hrvatska dovršava proces pristupanja OECD-u.

Istarski poduzetnici zatražili više od 28 milijuna eura kredita, dio sredstava već je gotovo potrošen

26.06.2026.

Kroz kreditnu liniju "Poduzetnik Istarska županija 2025." dosad je obrađen 151 zahtjev za dodjelom poduzetničkih kredita i zatražen iznos veći od 28,1 milijuna eura, izvijestila je u četvrtak Istarska razvojna agencija IDA.

Poduzetnici protiv Vladinih mjera: "Prave nas budalama"

07.06.2026.

Udruga Glas poduzetnika pokrenula je peticiju "Ne novim nametima", a odaziv je velik, potpisalo ju je preko 20 tisuća građana

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk