Uvozimo čak i butove za dalmatinski pršut?

Znate li da je čak 90 posto svinjetine koju ćemo jesti za ove blagdane uvezeno iz Nizozemske, Njemačke i Austrije? Dok proizvodnja propada, pogodovanje uvoznicima dovelo je do toga da se uvoze čak i butovi za dalmatinski pršut i čvarci, a dosadašnja Vlada je prije odlaska čak povećala kvote za uvoz!

Predsjednik Saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Stjepan Kušec kaže da u Hrvatskoj od prodaje svinjetine žive samo veliki trgovci i mešetari. Domaći proizvođači propadaju, jer cijena mesa koje oni proizvedu ne može konkurirati cijenama iz uvoza. A da će im na tržištu biti još gore pokazuje i odluka Vlade na odlasku, koja je bez dogovora s domaćim proizvođačima, nakon što im je već ukinula poticaje, na kraju mandata prihvatila i nove mesne kvote – za 2.500 tona svinjskih butova i 12.000 umjesto dosadašnjih 10.950 tona uvozne svinjetine, srezavši carine dodatnih 20%. "I onda se svi čude zašto svinjogojci odustaju od proizvodnje krmača i svinja i što su nam i kolinja sve siromašnija. Nisam amater, godišnje sam s pet zaposlenih na farmi podizao i 5.000 tovljenika i plaćao kredite HBOR-a, a uskoro ću ugasiti proizvodnju", kaže Kušec za Večernji list. Tvrdi da je prije četiri-pet godina u Hrvatskoj bilo više od 200.000 krmača, a danas ni 80.000. Stoga je, tvrdi, normalno da nemamo ni odojaka, a podbacila su i tradicionalna kolinja. Proizvodnja je spala na to da čak u Španjolsku prodajemo kukuruz, a oni nama kasnije svinje koje njime hrane. "Tko je toliko lud ili pametan hrvatsku proizvodnju doveo do propasti, pa uvozimo čak i butove za dalmatinski pršut", pita Kušec.

Čak smo i čvarke prisiljeni uvoziti, pa tu deliciju u trgovačkim lancima ovih dana plaćamo kao suho zlato – i tri puta više od najkvalitetnijega komada mesa – čak 140 kuna. Inače, na uvoz odojaka u prosincu će se potrošiti više od 30 milijuna eura, a svinjogojci tvrde da bi se tim novcem mogle sagraditi farme velikih kapaciteta, kojima bi se pokrila potražnja domaćega tržišta.