Uz jamstvo države kamate za stan 5 posto

Kad bi država jamčila za stambene kredite, kamata bi se vratila u zlatno doba 2007. i početak 2008., kad je iznosila od pet do šest posto. Procjenjuju to u hrvatskim bankama koje su s nadom dočekale najavu premijerke Jadranke Kosor da će država poticati stanogradnju, premda još ne znaju kako to namjerava učiniti.

Pretpostavljaju da je riječ o modelu jamstava za stambene kredite, što bi značilo da, ako dužnik ne može vraćati kredit jer je ostao bez posla, država preuzima tu obvezu dok se dužnik ne oporavi. To bi, vjeruju u bankama, potaknulo umrtvljeno tržište nekretnina jer se ljudi sada boje dizati kredite zbog straha od gubitka posla ili drastičnog smanjenja prihoda.

Bankari vjeruju da je premijerki Kosor inspiracija za državna jamstva srpski model. Nacionalna korporacija za osiguranje stambenih kredita (NKOSK), osnovana 2004., osigurava kredite za kupnju, adaptaciju i gradnju nekretnina koji su osigurani hipotekom. Kad Korporacija pristane osigurati kredit, preuzima dio rizika njegove nenaplativosti, što u praksi znači da 75 posto neto gubitka banke na osnovi nenaplaćenog kredita snosi Korporacija. Preuzimanjem dijela rizika, pada ukupni rizik banke, što utječe na smanjenje kamatne stope koju banka naplaćuje svom klijentu. Koncept Nacionalne korporacije napravljen je u suradnji s Canada Mortgage and Housing Corporation (CMHC).

Hrvatski model osiguranja stambenih kredita još nije poznat, no već je izazvao kontroverze. Dok ga bankari podržavaju, neki ekonomisti smatraju da je poticanje stanogradnje nepotrebno. Dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže da rast potražnje za stanovima u ovom trenutku neće otvoriti ni jedno novo radno mjesto jer su zalihe prevelike. To znači da u dogledno vrijeme ne možemo očekivati novi investicijski ciklus. Damir Novotny smatra kako Vlada ne bi trebala poticati potražnju za stanovima jer time potiče i prenapuhane cijene, koje moraju pasti da bi se kupci vratili.

S ekonomistima se, naravno, ne slažu investitori koji kažu da je samo u Zagrebu oko 13 tisuća neprodanih stanova i da država zbog pada prodaje gubi oko 300 milijuna eura od PDV-a. Agencije za promet nekretninama tvrde da su realizirane cijene ove godine pale dvadesetak posto u odnosu na lani.