Uz visok PDV i slabu konkurenciju - skupa hrana

Do padanja cijena prehrambenih artikala nije došlo, iako se to očekivao nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kupci sve tanjeg novčanika ponovno su česti gosti slovenskih, talijanskih ili mađarskih trgovina u kojima se isti proizvodi kupuju po nižim cijenama. Razlozi za visoke cijene hrane na domaćem tržištu višestruki su, a stručnjaci ih uglavnom povezuju s visokim PDV-om.

Ekonomski konzultant Damir Novotny napominje da još nekoliko čimbenika poskupljuju provijant u hrvatskim kuhinjama: "Cijena hrane prošle godine rasla je jer je bila loša godina za poljoprivredu. Narasla je cijena stočne hrane i njezinih sirovina, kukuruza i soje. Postoji i problem slabe ponude. Kod nas je nedovoljna ponuda hrane, još uvijek prevladavaju zalihe i tek kad se nabave nove, vidjet ćemo kakvo će biti kretanje cijena." "Usporedimo li cijenu hrane u maloprodaji sa cijenama u Austriji, Sloveniji, Italiji ili Mađarskoj, uočit ćemo kako je velika razlika u PDV-u. Kod nas je uglavnom 25 posto, dok je u svim tim zemljama PDV na hranu između 8 i 9,5 posto", objašnjava Novotny. Statistika pokazuje porast cijena hrane u Hrvatskoj i zemljama regije na godišnjoj razini. Cijene prehrambenih artikala Hrvatskoj rasle su po stopi od 6,5 posto, dok je u susjednoj Srbiji hrana dvostruko poskupjela. Zabilježen je porast cijene hrane u Makedoniji za 5,3 posto, te u Sloveniji za 3,3 posto. Povrće je u svim zemljama regije snažno, "dvoznamenkasto" poskupjelo. "Kod nas, kada govorimo o svježoj hrani koja se svakodnevno kupuje, cijene su još uvijek previsoke. Kako sam rekao, uzrok je i u niskoj konkurenciji, odnosno ponudi. Slične efekte vidimo i u Srbiji i u drugim zemljama regije", potvrđuje ekonomist Novotny.. Stručnjak za ekonomiku poljoprivrede i ribarstva dr. Miroslav Tratnik sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta smatra da nismo bili dovoljno "oprezni" u prilagodbi Europskoj uniji.

"Više smo se bavili usklađivanjem s pravnom normativistikom EU, a manje s cjelovitim organiziranjem i operacionaliziranjem vlastite poljoprivrede. Parcijalno smo i neuravnoteženo koristili domaća sredstva i kohezijska sredstva poticanja u poljoprivredi što bi sada moglo imati za posljedicu „rogove u vreći“. To se nedavno vidjelo s mljekarima, sada s proizvođačima pšenice, a sutra, možda s vinarima i maslinarima", upozorava dr. Tratnik.