Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2026

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Mladen Nejašmić  

Uzgajaju 1.200 fajferica za dalmatinski pršut: Investicija u Imotskoj krajini teška 4,7 mil. eura

U zaleđu Dalmatinske zagore, u Studencima, posljednjih se godina razvija projekt koji nadilazi uobičajene okvire poljoprivrede i turizma te sve više poprima obilježja ozbiljnog gospodarskog iskoraka. Riječ je o investiciji liječnika i poduzetnika Ivana Meštrovića, koji je u svom rodnom kraju pokrenuo integrirani sustav proizvodnje hrane i turističke ponude temeljen na načelu "od polja do stola".

Od crne fajferice do luksuznog hotela
Projekt se razvijao kroz nekoliko ključnih faza - od uzgoja crne slavonske svinje (fajferice), preko izgradnje moderne sušare, do otvaranja luksuznog hotela. Upravo ovih dana vrata otvara hotel Dom, objekt s četiri zvjezdice koji donosi višu razinu smještaja u ruralni prostor Imotske krajine i redefinira pojam turizma u Dalmatinskoj zagori.

U središtu investicije nalazi se nekadašnji zadružni dom, koji je godinama propadao prije nego što ga je Meštrović kupio s jasnom idejom transformacije.

Danas je riječ o potpuno obnovljenom objektu površine oko 1.500 četvornih metara, prilagođenom suvremenim standardima, ali uz zadržavanje lokalnog identiteta. U podrumu se nalazi zrionica kapaciteta čak 17.000 pršuta, što je rijetkost ne samo u Hrvatskoj nego i šire. U prizemlju je smješten restoran, dok su na katu uređene 22 smještajne jedinice, uključujući pet luksuznih apartmana.

Direktorica hotela Ivana Brdar ističe kako je osnovna ideja bila gostima ponuditi autentično iskustvo temeljeno na tradiciji i domaćoj gastronomiji. Hotel je zamišljen kao svojevrsno utočište za goste iz obalnih područja, ali i susjedne Bosne i Hercegovine, s obzirom na njegovu poziciju između mora i planinskih destinacija. Poseban naglasak stavljen je na gastronomiju i cjelogodišnje poslovanje. Restoran kapaciteta oko stotinu mjesta podijeljen je u dva segmenta – klasični restoranski prostor i konferencijsku dvoranu za poslovna okupljanja. Time se cilja na razvoj kongresnog turizma, što je u ovom dijelu Dalmatinske zagore novost. Vanjska terasa s roštiljem dodatno proširuje kapacitete i daje objektu ulogu društvenog središta mjesta.

1.200 grla u reprodukcijskom centru u Studencima
Ipak, hotel je tek završna faza puno šire gospodarske priče. Temelj projekta čini proizvodnja pršuta od crne slavonske svinje, u kojoj je razvijen zatvoreni proizvodni ciklus. Sve započinje u reprodukcijskom centru u Studencima, gdje se uzgaja oko 1.200 grla. Nakon početne faze, svinje se transportiraju na farmu u okolici Siska, gdje se tove do starosti od dvije godine. Potom se meso vraća u Studence, gdje započinje proces soljenja, dimljenja, sušenja i dugotrajnog zrenja.

Takav model omogućuje potpunu kontrolu nad kvalitetom, od uzgoja do finalnog proizvoda. Dodatno, na poljoprivrednim površinama na Banovini proizvodi se hrana za životinje, čime se zatvara proizvodni krug i osigurava visoka razina samodostatnosti. Upravo u toj kontroli procesa investitor vidi ključnu razliku u odnosu na tržište koje je, kako ističu, često opterećeno proizvodima nejasnog podrijetla.

"Briga o cijelom procesu ono je što nas razlikuje. Pravi domaći pršut danas je rijetkost, a mi gostima želimo ponuditi i iskustvo, ne samo proizvod", kaže direktorica Brdar, dodajući kako će posjetitelji moći obilaziti farme i upoznati se s tradicionalnim načinima proizvodnje.

Kobasice od goveđeg i mesa fajferice
Projekt uključuje i uzgoj autohtonih pasmina goveda, poput buše te razvoj novih mesnih proizvoda. Posebno se ističu kobasice koje kombiniraju goveđe meso s masnijim dijelovima fajferice, čime se postiže specifična tekstura i okus. Upravo će takvi proizvodi činiti osnovu gastronomske ponude hotela, koja će se gotovo u potpunosti oslanjati na vlastitu proizvodnju.

Voditelj farme u Studencima Ante Mršić naglašava kako je riječ o sustavu koji je rijedak u hrvatskim okvirima. Godišnje kroz proizvodnju prođe više od dvije tisuće svinja, a planirano je povećanje kapaciteta na više od sedam tisuća tovljenika, ponajprije bijele svinje, nakon puštanja u pogon nove farme na Banovini.

"Na jednom mjestu imamo cijeli proces, od uzgoja do finalnog proizvoda. To je nešto što se rijetko može vidjeti", ističe Mršić.

Ukupna vrijednost investicije iznosi oko 4,7 milijuna eura. Od toga je 3,2 milijuna uloženo u hotel i ugostiteljski dio, dok je zrionica vrijedna 1,5 milijuna eura. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije i nacionalnih programa -1,4 milijuna eura kroz poticanje održivog turizma te dodatnih 730 tisuća eura kroz programe ruralnog razvoja.

Radna snaga u hotelu i farmama
U hotelu će raditi lokalno stanovništvo, dok se zbog nedostatka radne snage u poljoprivredi dio radnika na farmama zapošljava iz inozemstva. U planu je i pokretanje vlastite klaonice u okolici Zagreba, čime bi se dodatno zaokružio proizvodni ciklus.

Iako je riječ o kapitalno zahtjevnom projektu s dugoročnim povratom, Meštrović ističe kako vjeruje u održivost i potencijal domaće proizvodnje hrane. Njegov cilj nije samo zadovoljiti potrebe lokalnog tržišta, već razviti prepoznatljiv brend koji će dalmatinski pršut od crne slavonske svinje pozicionirati i izvan Hrvatske.

Stoga projekt u Studencima tako postaje primjer kako se kombinacijom poljoprivrede, prerade i turizma može potaknuti razvoj ruralnih područja. U prostoru koji se često suočava s depopulacijom i gospodarskim padom, ovakav model pokazuje da uz jasnu strategiju i ulaganja postoji mogućnost stvaranja održivog i konkurentnog sustava, što je i bio krajnji cilj obitelji Meštrović.


Komentari članka

Vezani članci

Iskoristio kaos među taksistima i u dva mjeseca okupio 100 obrtnika

16.07.2026.

Nakon novih pravila i sloma dijela agregatora 23-godišnji Leon Šeketa pokrenuo je Flotilu, tvrtku koja vozačima vodi cijelu administraciju

Hrvatska uređuje tržište svinjskog mesa: Sektorska organizacija treba zaustaviti propadanje domaće proizvodnje

15.07.2026.

Osnivanje Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso pozdravljeno je među dionicima u tome sektoru i mnogi ga smatraju povijesnim iskorakom za oporavak domaćeg svinjogojstva. Iako su i ranije osnivane razne organizacije, koje nisu ispunile očekivanj

Obrtnici pretekli poduzetnike, stiže 1,4 milijuna eura za gospodarstvo

14.07.2026.

Broj je aktivnih obrta u Osječko-baranjskoj županiji premašio broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, i to je, uz već otprije iznesene podatke o rekordnoj zaposlenosti (98,5 tisuća) i nikad manjoj nezaposlenosti (manje od osam posto), još jedan očit

Trebalo mi je 25 godina da tvrtka Falcon Electronic postane renomirana i nezaobilazna u Hrvatskoj

13.07.2026.

Ne može se reći da nemamo konkurenciju. Nema ih puno, a dio konkurencije proizašao je iz elektroinženjera koji su stasali upravo pod mojim okriljem. Neki su, nakon odlaska iz tvrtke, otvorili vlastite tvrtke. Kaže se, kad učiš inženjera, odgajaš buduću ko

Lorena je umjetnica, Mihael inženjer. Ručno izrađuju keramičke pločice i rekonstruiraju povijesne uzorke

07.07.2026.

Lorena i Mihael upoznali su se tijekom studija, a iako su dolazili iz potpuno različitih svjetova, već ih je tada povezivala ljubav prema stvaranju. Pločica je nastala sasvim spontano, iz zajedničkog interesa za materijale, procese i stvaranje. Ono što je

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk