Većina za jednokratnu isplatu dijela mirovine

Sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, tzv. treći stup, uveden je u Hrvatskoj prije točno deset godina, no dosad se za takav vid štednje za starije dane odlučilo samo 15 posto zaposlenih, odnosno 203 tisuće članova koji ulažu u šest otvorenih i 15 zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova.

Za razliku od prvog mirovinskog stupa koji je obavezan za sve i za koji se iz plaće izdvaja 15 posto te drugog koji je postao obavezan 2002. godine za mlađe od 40 godina te u njega odlazi pet posto, treći stup je stvar izbora i svatko odlučuje o visini uplate u skladu sa svojim mogućnostima. Samostalno se određuje i dinamika plaćanja, a nije potrebno biti zaposlen pa je treći stup prikladan i za poljoprivrednike, obrtnike, slobodne umjetnike ili za radnike s povremenim zaposlenjima. Najveća prednost su državna poticajna sredstva od 15 posto vrijednosti ukupne godišnje uplate do maksimalno 750 kuna godišnje, što znači da osiguranik treba uplatiti godišnje 5.000 kuna u dobrovoljni mirovinski fond da bi ostvario maksimalan iznos poticaja. No, do svog novca osoba može doći tek nakon 50. godine života, i to samo do 30 posto uplaćenih sredstava. Ostali iznos bit će isplaćen u mjesečnim ratama kroz period od pet, deset ili 15 godina, ovisno što osoba odluči, ili se može ugovoriti doživotna renta.

Najveća je negativnost u potencijalnoj nesigurnosti ove štednje jer isplativost nije toliko u prinosima fondova, koji se kreću od dva do osam posto, koliko u državnim poticajima. Drugim riječima, hoće li štednja u trećem stupu biti isplativija, primjerice, od životnog osiguranja, ovisi o dobroj volji političara, što na tako dugi rok predstavlja popriličan rizik. Naime, poticaji su već jednom smanjeni 2010. godine - s 1.250 na 750 kuna. Kad se štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima oplodi i osoba odluči koristiti treći stup, sredstva prelaze u Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo (RMOD) koje vrši isplatu. U 2011. godini u RMOD je preneseno 89 milijuna kuna. Trenutno mirovine trećeg stupa koristi 8.512 osoba, a 95 posto je njih zatražilo jednokratnu isplatu 30 posto ukupnog iznosa na početku korištenja mirovine.

- Takav trend očekivan je u recesijskim godinama, no ne bi trebao biti primaran izbor korisnika jer je svrha mirovinske štednje doživotna mirovina. Namjena dobrovoljne mirovinske štednje ugovaranje je dodatne doživotne mirovine te je zapravo u slučaju ugovaranja privremene mirovine na najkraći mogući rok od pet godina riječ o odustajanju od štednje, odgovorila je Biserka Žalac, predsjednica Uprave RMOD-a.