Velike banke počele naplaćivati naknadu za depozite u eurima

Nakon što je ECB uveo negativnu kamatnu stopu, banke taj trošak nastoje prebaciti na klijente, a ujedno nastoje potaknuti klijente s velikim depozitima na rizičnija ulaganja od - za banke neatraktivnog - držanje novca na računima, piše Wall Street Journal

Nekoliko globalnih banaka počelo je svojim velikim klijentima naplaćivati depozite u eurima. Ove neuobičajene mjere mogle bi imati skupe posljedice za investitore i kompanije koje posluju u Europi, piše Wall Street Journal.

Potez je potaknut politikom Europske središnje banke koja je u lipnju uvela negativnu kamatnu stopu na depozite, što znači da banke moraju plaćati za držanje novca na računima ECB-a. Mjera ECB-a je osmišljena kao bi se potaknulo banke da plasiraju novac u kredite umjesto da ga drže na računima. Kada je ECB u rujnu spustio kamatnu stopu, neke banku su taj trošak – i troškove vezane uz negativnu kamatnu stopu – prebacile na klijente.

Sada, umjesto da kao što je uobičajeno plaćaju klijentima kamate na depozite u eurima, banke su počele naplaćivati naknadu.

Bank of New York Mellon uvela je nedavnu naknadu na eurske depozite od 0,2 posto, a istu mjeru uveli su Goldman Sachs Group, J.P. Morgan Chase i Credit Suisse Group, tvrde upućeni, navodi Wall Street Journal.

HSBC će uskoro početi naplaćivati naknadu ne depozite veće od 10 milijuna eura.

Ovim mjerama najteže su pogođeni hedge fondovi i otvoreni investicijski fondovi, a s visokim dodatnim troškovima suočavaju se i multinacionalne kompanije koje posluju u Europi.

Negativna kamatna stopu odražava djelomičnu paralizu koja je obuzela europsku ekonomiju, piše Wall Street Journal. Kućanstva i poduzeća nisu spremna ni trošiti ni investirati, a potezi banaka pokazuju kako one očekuju da će se kamatne stope održati još neko vrijeme. U takvoj situaciji banke nastoje potaknuti klijente s velikim depozitima da novac plasiraju u rizičnija ulaganja.

Naknade također ukazuju na probleme s kojima bi se mogli suočiti institucionalne štediše, kao što su hedge fondovi, investicijski fondovi ili korporacija, pri traženju utočišta za svoj novac. Banke su se tradicionalno borile za te depozite, no nova pravila tjeraju ih da osiguraju više kapitala kako bi pokrili takva niskoprihodovna i neatraktivna ulaganja.

Todd Gibbons, financijski direktor Bank of New York Mellon, u intervjuu objavljenom u petak rekao je da očekuje kako će naknade za depozite u eurima postati uobičajene u bankarskoj industriji. Dodao je da je oko 15 posto depozita u Bank of New York Mellon denominirano u eurima te da je uglavnom riječ o institucionalnim štedišama poput investicijsko-financijskih društava, korporacija i mirovinskih fondova.

No, nisu sve banke krenule sitim putem. Deutsche Bank je u petak potvrdio da ne naplaćuje naknadu na depozite u eurima, a State Street Corp. navodi da ne naplaćuju naknadu, ali ne isključuje mogućnost da ih počne naplaćivati.

Naknade na eurske depozite dodatno ističu različite puteve kojima su krenule središnje banke u SAD-u i u Europi. Iako Fed godinama drži niske kamatne stope, i dalje plaća bankama na položene depozite i šalje signale i skorom povećanju kamatne stope.