Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ou 2021

Veliki povratak šljive, ali nije svaka za rakiju. Neke daju i do 30 posto više destilata

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Renata Prusina  

Veliki povratak šljive, ali nije svaka za rakiju. Neke daju i do 30 posto više destilata

Šljiva je ponovno ušla u modu! Taj se zaključak može izvesti iz informacije da je ovo bila praktično najtraženija voćna vrsta pri nabavi sadnica za aktualnu proljetnu sadnju.

"Sve su nam sadnice šljive prodane i već se pripremamo za jesensku sadnju“, potvrdio je Dominik Vuković mag.ing.agr., predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek pojašnjavajući ovaj trend vrlo dobrom prošlogodišnjom otkupnom cijenom od tri kune za kilogram industrijske šljive, koja, kaže, može biti otrešena, kao i pokupljena s tla.

Ovu su inače dvostruko veću cijenu nego godinu prije, postigle i stolna i industrijska jer je, što zbog mraza što zbog krčenja većih površina šljivika zbog niske cijene posljednjih godina, na tržištu nije bilo.

"Industrijska kod nas trenutno ima budućnost i mnogi joj se vraćaju podizanjem plantažnih nasada baš za tu namjenu“, kaže dodajući kako je u sortimentu šljive za preradu u našim krajevima dominantna Čačanska rodna koju, uz Bistricu i Toptaste, za svoju proizvodnju pekmeza potražuje i Podravka nudeći višegodišnje ugovore i siguran otkup uz dobru cijenu.

Namjena uzgoja određuje sortiment
Inače, statistika pokazuje da su nam nasadi ovog voća stari. U najvećem postotku oko 10-15 godina, a u značajnom i stariji od 20 godina. Uz veliki broj proizvođača i prosječnu površinu voćnjaka od 0,5 hektara, teško je imati uspješnu i konkurentnu proizvodnju jedinstvene tehnologije i ujednačenog sortimenta, što su glavni preduvjeti za zajednički izlazak na tržište s kvalitetnim proizvodom, obrazlaže Vuković zašto je za razvoj proizvodnje ove voćne vrste potrebno krenuti u obnovu nasada, promjenu sortimenta i okrupnjavanja posjeda.

No, prije same sadnje, kako bi se odabrala adekvatna sorta i voćna podloga, te sama tehnologija uzgoja, potrebno je odlučiti o namjeni proizvodnje.

"U tom startu ljudi najčešće griješe. Misle - posadit ćemo 'neku' pa ako ju ne budemo mogli prodati kao stolnu, odnosno kad je mala otkupna cijena, onda ćemo ju baciti u rakiju. Ali nije svaka šljiva za rakiju!“, upozorava Vuković i dodaje kako u preradu za destilat ili pekmez može ići samo nekoliko sorti.

Još uvijek je vrlo tražena domaća sorta Bistrica, kod nas neizostavna sirovina za tradicionalnu rakiju, ali je u intenzivnom plantažnom uzgoju praktično nema. Pri njenoj sadnji valja imati na umu da je jako osjetljiva na šarku, pa je pogodna samo na predjelima gdje ovog virusa još nema, kao primjerice u Lici i Gorskom Kotaru.

Na tržištu je već dugo i dobro poznata Čačanska rodna, jer je po svojim karakteristikama odlična industrijska šljiva izvrsne arome, no ima puno više mana. Osjetljiva je na bolesti, prije svega šarku šljive, te hrđu i narančastu pjegavost, a sklona je alternativnoj rodnosti, pa jedne godine prerodi a druge ne rodi.

Zato je posljednjih godina pravi hit za industrijsku preradu i proizvodnju destilata postala njemačka sorta Toptaste čije ime s razlogom otkriva da je slatka kao med.

Top listu predvodi - Toptaste
"Toptaste je kod nas i u istraživanju i u proizvodnji zadnjih 10 godina i rekao bih da joj u tom periodu nismo pronašli nijednu veliku manu, osim za one proizvođače koji se odluče za sušenje. Naime, kod ove se sorte koštica ne odvaja potpuno od mesa“, pojašnjava ističući kako ima veliki potencijal rodnosti i odličnu kvalitetu ploda, prije svega količinu šećera i aromu. Među glavnim prednostima ove sorte je i tolerantnost na šarku šljive, ali i ne opadanje plodova sa stabla prije berbe kao kod Čačanske rodne.

Plodovi Toptaste-a su srednje veličine, a za berbu dospijevaju 10. kolovoza, odnosno za industrijsku upotrebu dva tjedna kasnije. Ovaj dugačak 'prozor' berbe ima zahvaljujući svojoj odlici da na stablu može ostati i do tri dana bez značajnog gubitka tvrdoće i kvalitete.

"Zanimljivo je da smo tu sortu prošle godine počeli brati početkom kolovoza i dio stabala, pokusno, ostavili neobran. Ti su se plodovi održali mjesec dana na stablu, a da nisu postali jako mekani ili jako truli, nego samo malo dehidrirani“, kaže i dodaje kako je očito da je, unatoč višim temperaturama i vlazi, ta sorta tolerantna na moniliju.

Zbog izuzetnog ukusa zavoljet će ju i oni koji inače ne vole jesti šljivu, slikovit je Vuković, no, posebno ju vole oni koji peku rakiju jer zbog visokog postotka šećera u plodovima daje i do 30 posto više rakije.

"Ljudi koji peku rakiju od Čačanske rodne na 100 kg voća odnosno na kotao od sto litara u prosjeku dobiju 10-12 litara, a od Toptaste 17-20 litara s 40 posto alkohola, što je negdje oko 18 gradi“, iznosi iskustva voćara i dodaje kako je drugi voćar za potrebe destilata posadio i kasnu sortu Presentu.

Naime, ova je kasna sorta izuzetne arome, uz Toptaste druga alternativa Čačanskoj rodnoj, odnosno odlična nadopuna sortimenta (jer i Čačanska rodna i Toptaste dozrijevaju u približno isto vrijeme) je sorta Presenta koja se bere mjesec dana kasnije, oko 20. rujna, pa tako produžuje sezonu pečenja rakije.

Kombiniranim sortimentom produžiti sezonu
Dakle, onaj voćar koji se odluči specijalizirati na proizvodnju rakije mogao bi tako složiti sortiment s ranom Čačanskom ljepoticom, koja doduše ima manje količine šećera i daje 9-10 litara rakije na kotao od 100 litara, ali zato najranije dozrijevanje (u srpnju), pa potom primjerice Toptaste (kolovoz) i najkasniju Prezentu (rujan), kako bi proizvodnu sezonu proširio na tri mjeseca i tako efikasnije iskoristio resurse i opremu.


Komentari članka

Vezani članci

U VSŽ-u kreću u spas proizvodnje jabuka - milijun eura potpora i hladnjača koja će promijeniti tržište

15.07.2026.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji posljednjih deset godina bilježi se konstantno smanjenje površina pod nasadima jabuke - 2015. godine pod jabukom je bilo 468 hektara, a u 2025. godini gotovo 120 hektara manje. Kako bi pomogla proizvođačima jabuke, Županij

Berba marelica u punom jeku: Evo kakvi su prinosi

29.06.2026.

Berba marelica na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Olivera Pavića započela je sredinom lipnja i traje u skladu sa sortimentom.

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Od Poljske do Soljana: Borovnice osvojile kupce pa mlada obitelj planira veliko proširenje nasada

17.06.2026.

Na OPG-u Suzane Oroz posađeno je 1.300 sadnica borovnica. Voće zasad prodaju isključivo na kućnom pragu, a upravo se takav način prodaje pokazao kao pun pogodak.

Prvih 50 kg prodali u Rijeci, danas imaju 5000 grmova: Haskap prodaju diljem Hrvatske

01.06.2026.

Na majčinoj djedovini u Podravskoj Subotici, Branimir Juranić podignuo je vrhunski nasad sibirskih borovnica. No, bez podrške roditelja Ljubice i Tomislava, te čitave obitelji, nemoguće bi bilo postići ovakav uspjeh. Danas je to umjetničko djelo na skoro

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk