Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Sij 2011

Veliko zanimanje za proizvode od slavonskog hrasta

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jolanda Rak Šajn  

Veliko zanimanje za proizvode od slavonskog hrasta

Podovi od umjetnog drva u 2011. su prošlost! Masivnom drvu, dvoslojnom i troslojnom parketu koji se nadopunjuje na sve izraženije trendove zdravog življenja u Europi sasvim sigurno se okreću i Kinezi, dosad uglavnom zaduženi za jeftinoću. Stoga nije čudno što na jednom od najvećih i najvažnijih sajmova podnih obloga na svijetu, hanoverskom Domotexu, na kojem se skupila sva svjetska krema u proizvodnji parketa i tepiha, od jučer vlada velika znatiželja i za parkete od slavonskog hrasta i drugoga masivnog drva hrvatskih drvoprerađivača, kojima je, tvrdi Daniel Smiljanić iz Pan parketa, ova godina biti ili ne biti. Uz slavonski hrast i jasen možda još jedino veću pozornost plijeni to isto drvo, ali sa 12 do 24-karatnim listićima zlata, bijelim zlatom te zlatnom i bisernom prašinom, kristalima Swarovski… kakve nudi talijanski Cadorin Antico, koji je prije dvije godine tu svoju inovaciju patentirao i zaštitio u svijetu.

No posao koji zahtijeva i „ručni“ rad, po cijeni od 200 do nekoliko desetaka tisuća eura po kvadratu, dostupan je u ekskluzivnim količinama samo bogatoj ruskoj, američkoj, kanadskoj, arapskoj… klijenteli. Veoma je skupo, ali klijenti su prezadovoljni, tvrdi generalna direktorica Rita Cadorin, dok se na hrvatskom štandu, na kojemu u organizaciji HGK i resornog ministarstva izlaže devet hrvatskih tvrtki – Parketi Požgaj, Pan parket, Solidum Žužić, Spačva, Drvoproizvod, PPS Galeković, Lipa, Mopar i Exportdrvo – uz kvalitetu, cijenu i brzu isporuku traži i funkcionalnost. Tako su već prvoga dana sklopljeni i preliminarni ugovori s Englezima, Nijemcima, Turcima, Portugalcima… U Njemačkoj je graditeljski sektor statistički izašao iz krize, a kako je to tržište jedno od glavnih za plasman hrvatskih proizvoda od drva, očekivanja naših tvrtki koje su u recesijskom razdoblju bile prisiljene otpustiti više od 8000 radnika opravdano su velika. - Njemačka je uvijek bila pokretač europskog i svjetskog gospodarstva. To znači da će se njezinim izlaskom iz krize pokrenuti čitav svijet, a onda i hrvatski drvoprerađivači, tradicionalno okrenuti izvozu na ta tržišta – kaže Igor Leščić iz Drvoproizvoda. No kako politikom tečaja godišnje u izvozu gube i 400 milijuna eura, a devalvacija valuta na istočnoeuropskim tržištima (i 43 posto u Poljskoj!) u proteklom je razdoblju utjecala i na znatno smanjenje njihove konkurentnosti i prihoda - naša bi diplomacija, tvrdi Leščić, konačno treba postati gospodarska, a ne samo politička. Zbog enormnog pada potrošnje na europskom tržištu u krizi neki su se parketari, naime, okretali i bliskoistočnim i dalekoistočnim tržištima. No sve je stalo na nekoliko kontejnera robe, dio nje i besplatno, u očekivanju da će RH konačno potpisati ugovor o slobodnoj trgovini, primjerice s Izraelom. Uvozne carine na hrvatsko drvo tamo su čak 12 posto!

- Bez obzira na naše tržišne pozicije i prepoznatljivost hrvatskih proizvoda u Njemačkoj, i te kako su bitni kontinuirani rad te dobra marketinška promocija, inače bi se teško stečeni tržišni udjeli mogli i izgubiti. Konkurencija je tu iznimno agresivna, pa su sajmovi poput Domotexa iznimno važni - kazao je Rajko Ružička, pomoćnik direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK. Hrvatskim se drvoprerađivačima, pokazalo se na Domotexu, već vraćaju i neki stari kupci. U krizi je propalo puno talijanskih, mađarskih, čeških tvrtki… pa hrvatska kvaliteta i povoljna cijena opet dolaze do izražaja, objašnjava Mladen Galeković, čelnik PPS-a Galeković. Tvrtki je promet lani bio veći 8%, no u 2009. je pao i 50%. - Trebat će možda i pet godina da se vratimo na promet iz 2007. i 2008., kad su drvoprerađivači ostvarivali oko milijarde dolara u izvozu - kaže Galeković - ističući da je ovo prijelomna godina za opstanak domaćih drvoprerađivača, koji su s obzirom na recesiju na domaćem tržištu drvnih proizvoda, koje još ne pokazuje znakove oporavka, "osuđeni" na izvoz.


Komentari članka

Vezani članci

HGK odveo dva naša startupa u Japan: Što su tamo naučili promijenilo im je poslovanje

09.07.2026.

Japanski investitori već nakon prvog sastanka potaknuli su ih da promijene pitch, posvete se financijskim projekcijama i prestanu u prvi plan stavljati svoju ideju. Što su još naučili na studijskom putovanju u Japan, ispričali su nam Luciano Beg iz ECOcub

Hrvatska lani uvezla hrane za gotovo 7 milijardi eura: Deficit dosegnuo 2,85 mlrd. €

14.05.2026.

Hrvatska je prošle godine uvezla poljoprivredne i prehrambene proizvode u vrijednosti gotovo sedam milijardi eura te ostvarila deficit od 2,85 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom pala je sa 74 posto u 2020. na 59 posto prošle godine, a zbog niske sa

Bjelin zatvara tvornicu u Bjelovaru. Bez posla ostaje 135 radnika

29.04.2026.

TVRTKA Bjelin zatvara tvornicu u Bjelovaru, a prema internom letku koji je uprava podijelila radnicima, bez posla će ostati 135 radnika. Proizvodnja će se postupno gasiti od svibnja do srpnja ove godine. Prema vremenskom okviru iz letka, u svibnju se zatv

Tržište rada traži nove vještine, nužno povezati obrazovanje i gospodarstvo

20.03.2026.

Zbog sve izraženijeg nedostatka radnika, osobito kvalificiranih, nužno je snažnije povezivanje obrazovnog sustava i gospodarstva te veća ulaganja u razvoj vještina koje odgovaraju stvarnim potrebama tržišta, pokazali su rezultati istraživanja Hrvatske gos

Proljetna sjetva 2026.: Dovoljno sjemena, rast interesa za jednu uljaricu, a što je s gnojivom?

09.03.2026.

Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvedeno je oko 1,05 milijuna tona pšenice, čime je prvi put premašena simbolična granica od milijun tona

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 2726 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk