Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Kol 2011

Vezanje kamata za euribor, kad uvedemo euro

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Vezanje kamata za euribor, kad uvedemo euro

Kako i koliko pretendenti na vlast namjeravaju smanjiti javni sektor, kako kane smanjiti fiskalne neravnoteže i povećati konkurentnost, o tome se dosad čulo malo ili ništa, ali zato su biračima višekratno poručili da će se, ako osvoje vlast, obračunati s bankama i bogatima. U slučaju banaka osim ideja o porezu na dividende (Branko Grčić, SDP) i porezu na ekstra profite (Dragan Kovačević, HNS), trenutno su u prvom planu promjenjive kamatne stope. Prema SDP-ovim najavama oni će se pobrinuti da ih "banke više neće moći same mijenjati", pri čemu se zalažu za to da se kamate na kredite vezuju uz euribor. Iz Hrvatske udruge banaka, pak, Zoran Bohaček je uzvratio kako banke ni danas ne mijenjaju kamatne stope proizvoljno nego primjenjuju metodologiju koju prethodno moraju podastrijeti središnjoj banci. Čak 96 posto kredita stanovništvu izdano je uz varijabilnu kamatu promjenjivu unutar godine. U tom području ima prostora za poboljšanja, neformalno će priznati i sami bankari.

Banke u propisanim metodologijama utvrđivanja razine i promjena kamatnih stopa mahom definiraju administrativne i tržišno indeksirane promjenjive kamate, a ako se izrijekom ne istakne drukčije, pritom se kao standard podrazumijeva tzv. administrativna. Kod njih se promjene ne utvrđuju posve neovisno o relevantnim faktorima i utvrđenim formulama, ali ih se uređuje po "odlukama nadležnih tijela banke" odnosno "na temelju akata banke", a to uvijek ostavlja prostor diskrecije ovisno o pritisku rezultata odnosno vlasnika. "Posve je legitimno zauzeti i stav da se administrativne promjenjive kamate i ukinu i da se izbor svede na fiksne i tržišno indeksirane. No uvijek je nezgodno kad se o dugoročnim problemima govori s pozicija politike i izbornih ciklusa", kaže Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke. Tako slojevito pitanje ne može se svoditi na rješenja tipa vezanja promjena kamata uz promjene euribora. To može biti referentna točka za određene vrste kredita, nikako za sve. Osim toga, fiksne kamatne stope obično su veće od varjabilnih upravo zbog anticipiranja mogućih nepovoljnih tržišnih uvjeta (pogotovo kad projekcije ne sugeriraju drukčiji smjer).

Za analitičara Velimira Šonju fundamentalnog rješenja u dogledno vrijeme nema. "Metoda euribor +x posto ima smisla kada je domaća valuta euro i kada i pasivne kamatne stope reagiraju na euribor. Mi još uvijek nemamo euro, a pasivne kamatne stope ne reagiraju izravno na euribor. Čak i tamo gdje su banke zadužene u eurima jednako važnu ulogu igra premija na rizik, ističe. Problem je, kaže, u osnovi nerješiv dok god glumimo da imamo vlastitu valutu i dok nismo u potpunosti integrirani u EU. Ako bi se eliminirao bilo kakav valutni rizik, tj. ako bi se što prije uveo euro, a do tada fiksirao tečaj tako da se u međuvremenu ne može promijeniti, onda bi se moglo razmišljati o postupnom vezanju svih kamatnih stopa uz euribor. Naravno, ističe Šonje, političari mogu donijeti zakon o bilo čemu pa tako i o fiksiranju kamatnih stopa, no takvi potezi na dugi rok donose puno više štete nego koristi.

"Bolje bi im bilo da kažu kako će upravljati državom da se u njoj maksimalno smanje rizici i stvore preduvjeti za prihvaćanje eura. On je ionako jedina valuta kojoj vjeruju naši građani, što se vidi iz činjenice da i dalje više od tri četvrtine svoje štednje drže u stranoj valuti". Nakon što je HNB sa Zakonom o kreditnim institucijama i podzakonskim aktima suzio manevarski prostor bankama u dijelu promjenjivih kamata, prostora za daljnje zatezanje postojećih pravila nema mnogo. Starčević, međutim, kaže kako se može preispitati da se kod dugoročnih plasmana poput stambenih kredita kamate fiksiraju na nekoliko godina (npr. tri do pet), nakon čega bi se napravio tzv. refiksing s obzirom na promjene tržišnih uvjeta. S obzirom na strukturu izvora banaka, moguće je i opredijeliti se za to da se stambeno kreditiranje više preusmjeri na model stambenih štedionica u kombinaciji s dugoročnim izvorima kakve nude, primjerice, mirovinski fondovi. Ta bi kombinacija, načelno, omogućila jeftinije izvore i niži regulatorni trošak pa u konačnici i niže kamate. No sve su to opcije o kojima se mora promišljati dugoročno pa i u osmišljavanju zahtijevaju takav pristup, umjesto političkih dosjetki čije ambicije ne sežu mnogo dalje od izbora.


Komentari članka

Vezani članci

HUP: Plaće u javnom sektoru 600 eura veće nego kod privatnika

20.04.2026.

Hrvatsko gospodarstvo u sljedeće dvije godine zadržat će stabilan rast, ali uz izražene rizike povezane s inflacijom, rastom troškova rada, slabljenjem konkurentnosti te pritiscima na održivost javnih financija, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca

UGP traži veću transparentnost i učinkovitost upravljanja javnim novcem

10.04.2026.

UGP naglašava kako je cilj doprinijeti razvoju učinkovitijeg i pravednijeg sustava te jačanju percepcije pravednosti i jednakih standarda

Povećanje plaća u javnom sektoru velika prepreka usporavanju inflacije. Potrebne su čak 24 milijarde eura

23.07.2025.

Rashodi državnog proračuna za plaće tako su iznosili 13 posto nacionalnog BDP-a, a u zadnje dvije godine su se povećali za dva postotna boda, što Hrvatsku svrstava u sam vrh zemalja Europske unije po izdvajanjima za plaće u javnom sektoru, a veći udio ras

Poziv dizajnerima iz cijele Europe: Kreirajte nove euronovčanice

17.07.2025.

Europska središnja banka (ESB) u utorak je raspisala javni natječaj za dizajn budućih euronovčanica, što znači poziv dizajnerima iz cijele Europe za prijavu na platformu koja će biti otvorena do 18. kolovoza ove godine.

Tope se kamate na štednju: Doznajemo koje banke nude najbolje opcije

23.06.2025.

Odavno je već završila utrka za najpovoljnije kamate na oročenu štednju. Dok smo ranije ove godine promatrali banke kako se nadmeću s kamatama na stambene kredite odlučili smo provjeriti što je s oročenom štednjom, odnosno s kamatama na depozite.

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 539 članka imaju tag porezi
  29. 516 članka imaju tag eu fondovi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk