Poduzetnički portal · Članak
31 Pro 2015
Vlada podigla minimalnu bruto plaću, HUP zabrinut za konkurentnost
Izvor: www.banka.hr · Autor: banka.hr / Hina
Povećanje minimalne bruto plaće izravno utječe na konkurentnost i ugrožava izvozno orijentirane sektore, poput drvnog i tekstilnog, koji su teško preživjele šestogodišnju krizu, tvrdi Hrvatska udruga poslodavaca
Vlada je u srijedu donijela uredbu o visini minimalne plaće po kojoj će ona za 2016. iznositi 3120 kuna bruto, što je uvećanje za 90,45 kuna u odnosu na ovu godinu.
Povećanjem minimalne plaće za gotovo tri posto povećava se i njen udio u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do rujna ove godine, na 38,8 posto.
Radnici na minimalnoj plaći će ubuduće umjesto 2423,64 kune primati 2496 kuna. S obzirom na izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, minimalna plaća će i u idućoj godini biti neoporeziva.
Radnici na minimalnoj plaći će ubuduće umjesto 2423,64 kune primati 2496 kuna. S obzirom na izmjene u sustavu oporezivanja dohotka, minimalna plaća
će i u idućoj godini biti neoporeziva. Prema posljednjim podacima minimalnu plaću prima oko 20.000 zaposlenih
Prilikom utvrđivanja prijedloga iznosa minimalne plaće za 2016. Ministarstvo je uzelo u obzir podatak da su plaće u prvih devet mjeseci ove godine porasle 1,2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje
"Reforma propisa koji uređuju područje poreza na dohodak tijekom 2015. dovela je do rasta neto plaća radnika, ali nije imala gotovo nikakav utjecaj na rast minimalne plaće koja nije oporeziva. Procjenjuje se da bi utjecaj poreznog rasterećenja na minimalnu plaću iznosio prosječno oko dva posto", navodi se u obrazloženju.
Prilikom utvrđivanja prijedloga uvažavala se također činjenica da je u posljednja dva kvartala ove godine došlo do oporavka gospodarskih trendova, kazao je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić.
Dodao je da je Vlada prilikom utvrđivanja novog iznosa 'minimalca' provela savjetovanje sa socijalnim partnerima, ali suglasje nije postignuto.
"Minimalna plaća posebno je važna s aspekta zaštite radnika od siromaštva i s aspekta povećanja konkurentnosti gospodarstva", kazao je, napominjući kako povećanje neće utjecati na konkurentnost poslodavaca.
Mrsić je podsjetio da je aktualna vlada u protekle četiri godine povećala minimalnu plaću za oko 300 kuna bruto te da s posljednjim povećanjem udio minimalne plaće u prosječnoj iznosi oko 38 posto.
HUP: Jednostrana odluka tehničke vlade
No, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) odmah je reagirala priopćenjem u kojem navodi da je "izrazito zabrinuta odlukom tehničke Vlade o podizanju minimalne plaće za 3 posto".
Galeb: Novi udar na poslovanje
Za poslodavce koji uglavnom rade lohn poslove i isplaćuju minimalac to je novi udar na poslovanje do praga zatvaranja proizvodnje ili prelaska u zonu na crno. S obzirom da i s ovakvim troškovima plaće nismo konkurenti na međunarodnom tržištu usluga proizvodnje, može se zaključiti da će doći do dodatnog pada narudžbi, a to će rezultirati otpuštanjem viškova i u konačnici zatvaranjem proizvodnih pogona. U našem primjeru i bez ovog povećanja minimalne plaće planiramo usluge proizvodnje za izvoz smanjiti na 1/3 ovogodišnjeg prometa, što u kapacitetu proizvodnih radnika znači oko 25 ljudi ili 10% proizvodnih radnika manje. Za razliku od mnogih drugih tekstilnih firmi, mi smo ulagali sve u razvoj novih tehnologija, inovacije i vlastite brendove pa planiramo taj kapacitet konzumirati u tim programima. Nažalost, sigurani smo da kod mnogih neće biti moguće zadržati zaposlenost na istoj razini s novim rastom plaća.
"Umjesto konzultacija i pregovora sa socijalnim partnerima, nadležno ministarstvo je sindikate i poslodavce na sastanku tjedan dana ranije jednostrano informiralo o povećanju minimalne plaće", navodi se u priopćenju HUP-a .
HUP podsjeća da minimalnu plaću u Hrvatskoj prima manje od 5 posto zaposlenih u realnom sektoru pri čemu je najveći broj radnika s minimalnom plaćom zaposlen u izvozno orijentiranim industrijama koji su teško preživjele šestogodišnju krizu, kao što su tekstilna i drvna.
Riječ je o sektorima koji su izloženi snažnoj međunarodnoj konkurenciji te kojima cijene proizvoda određuju svjetska tržišta pa rast troškova poslovanja ne mogu kompenzirati povećanjem cijena. Najveći broj radnika s minimalnom plaćom zaposlen je u sektoru proizvodnje odjeće gdje 32,5 posto zaposlenih prima minimalnu plaću.
"Nadležno ministarstvo pri određivanju visine minimalne plaće za narednu godinu postupilo je krajnje neodgovorno. Sve kompanije su već odavno donijele svoje godišnje financijske planove pa je neprimjereno ovu odluku donositi na samom kraju godine. Mijenjanje minimalnog iznosa plaće ne utječe samo na povećanje minimalnih plaća, već rezultira izmjenama plaća za gotovo sva radna mjesta. Ovakva jednostrana odluka o povećanju minimalne plaće dovodi do neplaniranog i teško nadoknadivog dodatnog troška poslodavaca i novog rasta troškova poslovanja", izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
"Ministarstvo je bilo dužno konzultirati socijalne partnere te pregovore o visini minimalne plaće započeti krajem rujna, kao što je i uobičajeno. Odluka je trebala biti raspravljena i na Gospodarsko-socijalnom vijeću, a umjesto toga tehnička Vlada krajem prosinca donosi jednostranu odluku", pojašnja stav poslodavaca Majetić.
Tehnička vlada morala je donijeti odluku o minimalnoj plaći u idućoj godini jer zadnjim danom ove godine prestaje važiti Uredba o minimalnoj plaći na razini tekuće godine. Iznos minimalne plaće utvrđuje se uredbom pa minimalna plaća u slučaju da vlada propusti donijeti uredbu uopće ne bi bila regulirana.
"Da nismo danas donijeli uredbu, nastala bi pravna praznina koja bi onemogućila da se u određenom dijelu sustava stvari izračunavaju", rekao je Mrsić
No, HUP smatra da je tehnička Vlada trebala donijeti odluku o zadržavanju postojeće visine minimalne plaće za 2016., a konačnu odluku o minimalnoj plaći trebala bi donijeti nova Vlada nakon konzultacija sa socijalnim partnerima.
SpinValis: Pod stalnim smo pritiskom da smanjimo prodajne cijene u inozemstvu
Uvjeti poslovanja i konkurentnosti drvne industrije u 2015. nisu poboljšani, te bi svako povećanje minimalne plaće narušavalo konkurentnost izvozno orijentiranog drvnog sektora. Zahtjevi za smanjenje naših prodajnih cijena na inozemnom tržištu su česti, tako da je svako povećanje inputa (pa i minimalne plaće) krajnje nepovoljno za drvno sektor. Drvni sektor kao najveći neto izvoznik u Republici Hrvatskoj posebno je pogođen svakim povećanjem minimalne plaće i kod mnogih bi uzrokovao poslovanje s negativnim rezultatom.
HUP se zalagao, za što ima i podršku sindikata, da se iznos neto minimalne plaće poveća bez zadiranja u visinu poslovnih troškova, tako da minimalna plaća za 2016. u bruto iznosu ostane ista, a da se neto iznos koji primaju radnici drugim mjerama. "Predlažemo da se država odrekne doprinosa kod takvih plaća čime bi se omogućilo da bruto minimalna plaća postane neto plaća“, poručio je glavni direktor HUP-a.
Socijalni partnerti imali su oprečno stajalište iako je vlada željela da sindikati i poslodavci zajedno s vladom definiraju iznos minimalca, odgovara pak Mrsić. U četiri godine ni u jednom slučaju nije postignuto sugalasje između socijalnih partnerta, dodaje.
Sindikati su, kaže Mrsić, zahtjevali nešto veće povećanje, dok su poslodavci smatrali da nema potrebe za povećanjem minimalca. Kad je vlada krajem 2011. stupila na dužnost, kaže Mrsić, bilo je više od 70.000 radnika koji su primali minimalnu plaću, a prema posljednjim podacima minimalnu plaću prima oko 20.000. Cilj vlade, dodao je, bio je da minimalna plaća pređe 40 posto udjela u prosječnoj plaći.
Iako minimalna plaća u prosječnoj plaći sada sudjeluje s oko 38 posto, Mrsić kaže da , ako se promatraju dijelovi ekonomije, u prvom redu prerađivačka industrija u kojoj se minimalac najviše primjenjuje, udio minimalne plaće u prosječnoj plaći iznosi 43 posto.
Iz proračunske zalihe 7,4 mil. kn za zbrinjavanje migranata
Vlada je donijela i odluku o kriterijima i načinima financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola za prvo tromjesečje 2016., za što je osigurano 73,9 milijuna kuna.
Pravo na sufinanciranje 75 posto troškova međumjesnog javnog prijevoza imaju učenici koji su u školskoj godini 2015./2016. upisali i redovito pohađaju srednju školu, koji kupuju mjesečnu učeničku kartu za autobus ili vlak, a kojima udaljenost od mjesta prebivališta odnosno boravišta do mjesta škole iznosi više od 5 kilometara.
Vlada je donijela i uredbu o mjesečnom iznosu naknade za ugroženog kupca energenata, načinu sudjelovanja u podmirenju troškova energenata korisnika naknade i postupanju nadležnih centara za socijalnu skrb kojom se pojednostavljuje postupak ostvarivanja prava na subvenciju troškova električne energije. Ugroženi kupac ubuduće više neće morati svaki mjesec preuzimati kupone u nadležnim centrima za socijalnu skrb, već će moći na temelju jednom priznatog prava ostvarivati pravo svaki mjesec dok za to budu postojali zakonski uvjeti.
Iz proračunske zalihe Vlada je za podmirenje troškova zbrinjavanja migranata odobrila ukupno 7,4 milijuna kuna i to MUP-u, Državnoj upravi za zaštitu i spašavanje i Ravnateljstvu za robne zalihe.
Odobrena je i koncesija tvrtki Sardina iz Postira na Braču, za gospodarsko korištenje pomorskog dobra za uzgoj tune u akvatoriju Vela Grška u općini Nerežišće na otoku Braču. Odlukom se regulira koncesijska naknada kao i obveza tvrtke Sardina da u pomorsko dobro koje se daje u koncesiju uloži ukupno 15,8 milijuna kuna.
Vlada je odlučila i da Croatia Airlines u idućoj godini može angažirati PR agenciju za potrebe projekata restrukturiranja i pronalaženja strateškog partnera.
Komentari članka
Vezani članci
HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto
20.07.2026.Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).
Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja
19.07.2026.Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra
Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe
16.07.2026.Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom
Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište
16.07.2026.Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj
Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila
08.07.2026.Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.
Tag cloud
- 2886 članka imaju tag turizam
- 2728 članka imaju tag hrvatska
- 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1817 članka imaju tag svijet
- 1404 članka imaju tag ict
- 1580 članka imaju tag poljoprivreda
- 2009 članka imaju tag financije
- 544 članka imaju tag krediti
- 1664 članka imaju tag izvoz
- 1323 članka imaju tag trgovina
- 1357 članka imaju tag industrija
- 1262 članka imaju tag investicije
- 1086 članka imaju tag zapošljavanje
- 1088 članka imaju tag menadžment
- 702 članka imaju tag tehnologija
- 1185 članka imaju tag EU
- 875 članka imaju tag poduzetništvo
- 694 članka imaju tag opg
- 463 članka imaju tag BDP
- 369 članka imaju tag kompanije
- 795 članka imaju tag maloprodaja
- 560 članka imaju tag poticaji
- 711 članka imaju tag marketing
- 409 članka imaju tag potpore
- 523 članka imaju tag hotelijerstvo
- 459 članka imaju tag start up
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 541 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 496 članka imaju tag gospodarstvo
- 533 članka imaju tag obrazovanje
- 438 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 515 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 419 članka imaju tag hnb
- 429 članka imaju tag vlada
- 347 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
