Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Velj 2009

Vlada: Prelazak iz drugog stupa u prvi bit će dobrovoljan

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Silvana Oruč Ivoš  

Vlada: Prelazak iz drugog stupa u prvi bit će dobrovoljan

Odlučno odbacujem da država želi uzeti nečiji novac i da tako želi pokriti rupu u proračunu, rekao je premijer Ivo Sanader u četvrtak nakon sjednice Vlade odgovarajući tako na napise u medijima kojima su popratili najavu da se razmišlja o ideji da osiguranici koji nisu zadovoljni drugim mirovinskim stupom mogu prijeći u prvi stup.

Premijer je naglasio da je riječ o ideji koja će se razraditi u sljedeća dva tjedna.
Na to da razmotre drugi mirovinski stup ponukali su ih, kazao je premijer, napisi u medijima kojima se ljudi koji su već počeli primati mirovine iz drugog stupa žale da su uskraćeni u odnosu na one iz prvoga, ali i zahtjevi koalicijskih partnera iz Hrvatske stranke umirovljenika te umirovljeničke udruge koje su upozoravale na problem. Premijer je istaknuo da će se sve temeljiti na načelu dobrovoljnosti, što znači da će svatko moći odlučiti hoće li ostati u drugom stupu ili će prijeći u prvi.

Ministar financija Ivan Šuker je poručio da nitko ne predlaže ukidanje drugog mirovinskog stupa, te je iznio financijske podatke o zaradi obveznih mirovinskih fondova. Tako je od 2002. godine, kada su zaposlenici počeli izdvajati pet posto iz plaća u drugi stup, pa do kraja prošle godine, ukupno prikupljeno 22,1 milijarda kuna. No ukupna imovina fondova, kazao je ministar, do kraja prošle godine iznosila je 22,6 milijardi kuna. Iz toga se vidi mali prinos tih fondova, kazao je objašnjavajući da bi se, uz prosječnu kamatu od šest posto i s obzirom na godišnje uplate od 4,5 milijardi kuna, dobilo oko 200 milijuna kuna za kamate.

Istodobno je tijekom zadnjih pet godina iz uplata osiguranika u fondovima izdvojeno 850 milijuna kuna za upravljanje fondovima. Za troškove Regosa, koji vodi ukupnu evidenciju, iz državnog proračuna se izdvojilo 800 milijuna kuna, pa je ukupni trošak veći od 1,6 milijardi kuna.

Šuker je također kazao da je od 22,6 milijardi ukupne imovine fondova, oko 15,8 milijardi uloženo u obveznice države, 2,5 milijardi u dionice domaćih tvrtki, dok je ostatak uložen u strane dionice, depozite i drugo. Odbacio je medijska nagađanja da je tržište kapitala izgubilo nakon što je Vlada rekla kako razmišlja o tome da drugi mirovinski stup postane dobrovoljan.

»Crobex nije pao zbog toga. Zvali su me mnogi analitičari i čestitali mi«, rekao je Šuker i dodao da drukčije reakcije ovise o tome tko štiti kakve interese.

Potpredsjednik Vlade Damir Polančec iznio je podatak da su samo u prošloj godini zbog financijske krize od 4,5 milijardi kuna osiguranika fondovi izgubili čak tri milijarde.
»Država, bez obzira na krizu i tržište, ne bi izgubila tri milijarde kuna vrijednosti«, poručio je premijer Sanader. »Taj bi gubitak bio i veći da većina sredstava nije uložena u državne obveznice«, rekao je Polančec. No, zato je od 1. siječnja 2002. do danas država za servisiranje troškova državnih obveznica izdvojila barem 2,5 milijardi kuna.
Na pitanje boje li se mogućnosti da će ih neke banke vlasnice fondova tužiti ako omoguće da ljudi dobrovoljno odluče gdje žele držati svoj novac, Šuker je kazao kako se svatko ima pravo ljutiti, ali da »mi njima taj novac najprije damo, a onda ih od njih posuđujemo uz visoke kamate«. Šuker je odbacio i tvrdnje iz istupa dvojice kreatora mirovinske reforme - Dragana Kovačevića koji, kaže Šuker, priča o Argentini, i Davorka Vidovića, koji govori o pljački.

»U ovom je trenutku 130.000 umirovljenika u nepovoljnom položaju zbog toga što će im mirovine biti 30 do 40 posto manje nego onima koji su samo u prvom stupu«, rekao je Šuker naglašavajući da se ne želi stvoriti nova trauma za umirovljenike.

Na novinarsko pitanje hoće li Vlada pronaći način da pomogne onim umirovljenicima koji su već počeli primati umanjenje mirovine iz drugog stupa, premijer je kazao da će svakako razmisliti i o njima. Naglašeno je i da u Zakonu o mirovinskom osiguranju nije ugrađeno jamstvo povećanja izdvajanja za drugi stup na šest ili sedam posto, nego to ovisi o fiskalnim mogućnostima zemlje.

»Sada umjesto obveze drugog stupa nudimo alternativu - razmislimo i procijenimo želimo li ostati u drugom stupu i dalje s neizvjesnošću hoće li se povećati postotak izdvajanja za drugi stup«, kazao je Polančec.

»Država već sada iz proračuna izdvaja 15 milijardi kuna za mirovine iz prvog stupa, pa bi se povećanjem izdvajanja za drugi stup moralo smanjiti dio za prvi (15 posto). Ako se to ne bi učinilo, opteretilo bi se gospodarstvo. Povećanje s pet na sedam posto je 2,5 milijardi manje novca u državnom proračunu, toliko manje za 1,2 milijuna umirovljenika«, rekao je Šuker dodajući da bi se to moralo nadoknaditi iz poreznih prihoda.

Premijer je zaključio da je temeljno pitanje dobivaju li ljudi izdvajanjem u drugi stup manje ili više nego što bi dobivali da izdvajaju samo u prvi stup.

Rekao je da će se o svemu, a nakon što budu poznati precizni podaci i analize, provesti temeljita javna rasprava, ali ne na političkoj razini, nego »rasprava na preciznim matematičkim vrijednostima«. Također je rečeno da sličan model dobrovoljnosti ima Slovačka, a Slovenija i Češka nisu ni uvodile drugi stup.


Komentari članka

Vezani članci

Mirovinski fondovi lani su ostvarili prinos od čak 3,2 milijarde eura

27.01.2026.

Mirovinski su fondovi u prošloj godini nastavili ostvarivati rekordne prinose koji spadaju među najbolje od početka njihovog rada. U najliberalnijoj kategoriji A fondovi su lani ostvarili prosječan prinos od gotovo 16 posto, u kategoriji B godišnji prinos

Koliko je velika kriza u Njemačkoj? Tvrtka koja postoji 500 godina je na rubu propasti

08.09.2025.

Povijest tvrtke Casimir Kast GmbH je duga gotovo 500 godina. Sada je tradicionalna tvrtka insolventna.

Lani u Njemačkoj zatvoreno najviše firmi u posljednjih 15 godina

26.05.2025.

Farmaceutski i kemijski sektori također su bilježili visoke stope zatvaranja tvrtki. Mnoga zatvaranja odnose se na mala poduzeća, no posljednjih godina su zatvarane i veće kompanije.

Britanija u 2024. ostala bez gotovo 300 pubova, 4500 ljudi ostalo bez posla

18.02.2025.

GOTOVO 300 pubova u Britaniji zatvoreno je u 2024. godini, uz ugašenih oko 4.500 radnih mjesta, objavila je u ponedjeljak udruga ugostitelja BBPA. Posljednju je rundu lani u Engleskoj i Walesu poslužilo 289 pubova, izračunali su udruzi British Beer and Pu

Slovenski partneri njemačke autoindustrije počeli posrtati, hrvatski još ne osjećaju posljedice

17.01.2025.

Izgleda da zasad kriza koja je zavladala autoindustrijom Njemačke od partnerskih zemalja najviše pogađa Sloveniju, gdje automobilska industrija zapošljava 40 tisuća ljudi. Čak 40 posto poslovnih subjekata u toj grani u Sloveniji povezano je s partnerima i

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke