Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Ruj 2023

Vlade Prančić, Smjeli: U sljedeće dvije godine planiramo proizvodnju pršuta povećati do 30 posto

Izvor: lidermedia.hr · Autor: Valentina Starčević  

Vlade Prančić, Smjeli: U sljedeće dvije godine planiramo proizvodnju pršuta povećati do 30 posto

Kad se uvozu jeftinijega, nekvalitetnog pršuta, nelojalnoj konkurenciji te rastu cijena mesa i energenata doda svinjska kuga, proizvođačima mesa čini se kao da se bore s četiri jahača Apokalipse. Svinjska kuga koja se pojavila u Hrvatskoj i okolnim zemljama utjecat će svakako na proizvodnju, smatra Vlade Prančić, direktor dugopoljske tvrtke Smjeli koja proizvodi suhomesnate proizvode, zbog čega bi moglo ponestati sirovina i dogoditi se novi val poskupljenja svinjskog mesa.

Dodaje da se, bez obzira na poskupljenje mesa za više od pedeset posto, rast cijena energenata i nedostatak radne snage, cijena pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda nije drastično povećala. Ipak, korekcija je bila neizbježna, od 10 do 15 posto, ali Prančić tvrdi da to ne utječe na prodaju zato što, kad je kvaliteta u pitanju, ljubitelji suhomesnatih proizvoda, posebno dalmatinskog pršuta, ne pitaju za cijenu.

Izvrstan pršut rijetkost
Očekuje da će inflacija potrajati još sljedeće dvije-tri godine. Možda ne u tako drastičnom obliku kao do sada, rekao je, no poskupljenja će još biti. Unatoč svemu suhomesnati proizvodi, pri čemu Prančić ponajprije misli na dalmatinski pršut, iznimno su traženi na domaćem tržištu i u Hrvatskoj je već godinama potražnja dvostruko veća od ponude.

– U Hrvatskoj se pojede više od milijun komada pršuta na godinu, a proizvede 500-tinjak tisuća. Plasman je neupitan, posebno zaštićenoga dalmatinskog pršuta, koji je zaštitu zemljopisnog podrijetla od Europske unije dobio 2017. Budući da je potražnja veća od ponude i da na hrvatskom tržištu nedostaje kvalitetnog pršuta, kompenzira se onim manje kvalitetnim iz uvoza.

Zato je uz promicanje naših zaštićenih proizvoda cilj Udruge Dalmatinski pršut i Klastera hrvatskog pršuta, koji okupljaju najpoznatije proizvođače, upozoriti na tržišne anomalije. Što se tiče izvoza, tvrtka Smjeli dobila je upite iz Švedske, Italije i Francuske. Ta su se tri tržišta upravo otvorila pa sljedećih nekoliko godina planiramo izići na njih. Uz prevladavajuće hrvatsko tržište posljednjih desetak godina prisutni smo i na slovenskome, austrijskom, češkom i njemačkom. Posljednjih pet godina izvoz smo povećali za 25 posto, a postojeću proizvodnju u sljedeće dvije godine planiramo podignuti od 20 do 30 posto, što podrazumijeva dodatna ulaganja i tvrtkino širenje – najavljuje Prančić.

Turizam diže prodaju
Vrlo tražen dalmatinski pršut tvrtke Smjeli dobitnik je mnogih domaćih i inozemnih nagrada te šampionskih titula. Prančić naglašava da se radi o najnagrađivanijem dalmatinskom pršutu u Hrvatskoj. Smjeli također proizvodi dalmatinsku pancetu i dalmatinsku pečenicu, koje su također zaštićene na razini EU-a i sve su traženije u hrvatskim restoranima i prodavaonicama. Prančić nudi i pršut bez kosti, buđolu, trajnu salamu i trajnu kobasicu. Međutim, na zaštićeni dalmatinski pršut Smjeli otpada 70 posto proizvodnje, 20 posto na zaštićenu pancetu i pečenicu, a 10 posto na ostale proizvode.

– Ove godine unatoč izazovima očekujem povećanje prihoda od pet do šest posto zbog iznimne turističke sezone, djelomično i rasta cijena. Prihodi su 2022. bili 835.481 euro, nakon 662.060 eura godinu prije, 2021., i na njih je utjecalo povećanje proizvodnje od nekih pet posto. U tom razdoblju nismo imali kapitalnih ulaganja u tvrtku.

Bruto dobit pratila je prihode te je lani bila 186.930 eura, a godinu prije 115.080 eura. Naš plasman povezan je najviše s turističkom sezonom, a turistički rezultati u Dalmaciji iz godine u godinu sve su bolji. Turističke sezone sve do epidemije 2020. bile su odlične, kad je prodaja pala za tridesetak posto. Ipak, ni u vrijeme koronakrize nisam se žalio jer vrhunski proizvodi uvijek nađu put do kupca. Ako se sjećate, Hrvatska je imala malo bolju turističku sezonu od konkurencije iako u to vrijeme, pogotovo tijekom zaključavanja, nismo bili nimalo optimistični. Srećom, situacija se s dolaskom toplijeg vremena promijenila pa smo gubitke s početka godine uspjeli nadoknaditi ljeti – prisjeća se Prančić.

Očevim i djedovim stopama
Od malih nogu zanimala ga je proizvodnja pršuta. Znanje su mu prenijeli otac Mirko i djed Stipan, poznat kao Smjeli, prema čijem je nadimku tvrtka i nazvana. Kaže da su se u njihovoj konobi u Dugopolju oduvijek sušili pršuti, a najbolji primjerci čuvali su se za blagdane i posebne prigode. Kad je 1993. odlučio otvoriti tvrtku, najprije je nudio upravo uslugu sušenja pršuta i ostalih suhomesnatih proizvoda. To je trajalo pet-šest godina, dok se nije dovoljno zaradilo za nabavu sirovine kako bi se pokrenula i proizvodnja pršuta.

– U svojoj tvrtki spojili smo tradiciju, iskustvo, znanje, suvremenu tehnologiju i idealnu klimu te posljednjih dvadesetak godina proizvodimo tražene delicije pod geslom ‘Kao nekad‘. Smjeli je osnovan vlastitim sredstvima i dijelom kreditom. Poslovanje je prvih godina bilo stabilno, kredit je vraćen u roku i zarađen je početni kapital za proizvodnju suhomesnatih delicija, čime sam se otpočetka želio baviti.

Imao sam jasnu viziju: proizvoditi vrhunske dalmatinske proizvode na kojima se temelji naša enogastrokultura. Kao jedini tvrtkin osnivač i vlasnik danas imam sedam zaposlenika, no iako članovi obitelji nisu uključeni u proizvodnju, obitelj je itekako utjecala na odluku da se bavim ovim poslom. U našoj kući oduvijek se poštovala tradicija i na tim temeljima nastala je tvrtka Smjeli. Smještena je u predjelu Kutima u Dugopolju, na sjevernoj strani Mosora, i prostire se na 600 četvornih metara. Sastoji se od dijela za prihvat sirovine, dviju prostorija za soljenje, dviju zrionica i dimnice te dvaju skladišta za gotove proizvode – opisuje Prančić.


Cijeli tekst možete pročitati u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Iskoristio kaos među taksistima i u dva mjeseca okupio 100 obrtnika

16.07.2026.

Nakon novih pravila i sloma dijela agregatora 23-godišnji Leon Šeketa pokrenuo je Flotilu, tvrtku koja vozačima vodi cijelu administraciju

Obrtnici pretekli poduzetnike, stiže 1,4 milijuna eura za gospodarstvo

14.07.2026.

Broj je aktivnih obrta u Osječko-baranjskoj županiji premašio broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, i to je, uz već otprije iznesene podatke o rekordnoj zaposlenosti (98,5 tisuća) i nikad manjoj nezaposlenosti (manje od osam posto), još jedan očit

Trebalo mi je 25 godina da tvrtka Falcon Electronic postane renomirana i nezaobilazna u Hrvatskoj

13.07.2026.

Ne može se reći da nemamo konkurenciju. Nema ih puno, a dio konkurencije proizašao je iz elektroinženjera koji su stasali upravo pod mojim okriljem. Neki su, nakon odlaska iz tvrtke, otvorili vlastite tvrtke. Kaže se, kad učiš inženjera, odgajaš buduću ko

Lorena je umjetnica, Mihael inženjer. Ručno izrađuju keramičke pločice i rekonstruiraju povijesne uzorke

07.07.2026.

Lorena i Mihael upoznali su se tijekom studija, a iako su dolazili iz potpuno različitih svjetova, već ih je tada povezivala ljubav prema stvaranju. Pločica je nastala sasvim spontano, iz zajedničkog interesa za materijale, procese i stvaranje. Ono što je

Hrvatska ima 47 posto više obrta, ali krije li statistika drugu priču?

30.06.2026.

Rast broja obrta ne mora značiti i jačanje poduzetništva, nego premještanje rizika, odgovornosti i znanja s tvrtki na pojedince

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk