Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lip 2011

Vlastiti brendovi budućnost su Borova

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Nikola VUKADINOVIĆ  

Vlastiti brendovi budućnost su Borova

Protekloga tjedna tvrtka Borovo obilježila je doista vrijedan jubilej - 80 godina početka proizvodnje nekadašnjega Bate, a današnjeg Borova d.d. Vukovar. Bila je to i prilika da Mirka Ćavaru, glavnog direktora Borova, upitamo što je nekadašnji div obućarske industrije sa čak 23 tisuće uposlenih radnika uspio učiniti na vlastitoj obnovi nakon velikih ratnih stradanja tijekom Domovinskog rata i što su mu naredni planovi.

- Danas u Borovu radi 1.150 osoba, njih oko 700 u Vukovaru, a ostatak su djelatnici u našoj trgovačkoj mreži u Hrvatskoj i Sloveniji. Borovo je danas jedva četiri posto onoga što je nekada bilo. Izravna ratna šteta procijenjena je na 300 milijuna eura, dok je indirektna i dvostruko veća. Ono što lokalna zajednica treba očekivati od Borova sutra je održiva konkurentna proizvodnja i to da Borovo ubuduće bude gospodarski oslonac kao u njegovim počecima davnih godina. Borovu u tome mora više pomoći i društvena zajednica, da se koliko-toliko vrati u pozitivne okvire, vrati svoju imovinu koja se nalazi izvan Hrvatske i da za duže vrijeme bude korektan oslonac za približno tisuću zaposlenika u Vukovaru.

Koliko je do sada uloženo u Borovu i što na tom planu valja očekivati u ovoj i sljedećim godinama?
- Nekih većih ulaganja u sljedećem vremenu ne bi trebalo biti. U proizvodnju kožne obuće prije dvije godine uložili smo oko 40 milijuna kuna. Isto smo toliko uložili i u proizvodnju gumeno-tehničke robe. Uloženo je ukupno gotovo 120 milijuna kuna u obnovu ratom uništenih prostora i u nabavu nove opreme. Očekuje nas ulaganje u osuvremenjivanje prodajnih prostora, u redizajn tog borovskog izloga. Posljednjih 30-ak godina nije se gotovo ništa ulagalo u naše prodajne objekte, osim nekakvih sporednih intervencija. Prošle i pretprošle godine uspjeli smo obnoviti 30-ak dućana u Hrvatskoj, preostaje nam da to učinimo s još oko 70 te s onima u Sloveniji.

Posljednjih nekoliko godina intenzivno radite i na povratu vaše imovine u zemljama bivše Jugoslavije, no čini se do sada bez većih uspjeha. Što očekujete od tog procesa i što bi on, uspijete li u tomu, značio za Borovo?
- Za sada nam ništa nije vraćeno, osim što smo nešto ipak uspjeli prodati. Srbija i Republika Srpska, nažalost i Makedonija, nemaju nikakvu volju vratiti nam tu imovinu koju potražujemo i sudskim postupcima. Vrijednost nedostupne nam imovine gotovo je 30 milijuna eura. Da se od toga bar desetak milijuna eura uloži u brendiranje, marketing i puno toga drugog, i te kako bi nam se poboljšali poslovni rezultati. Očekujem da će nam ta imovina nekada ipak biti vraćena, međutim, prognoze su za sada dosta pesimistične.

Hoće li ove godine napokon započeti i proces privatizacije Borova?
- Naš vlasnik, država, najavio nam je da bi se ove godine trebalo raditi na privatizaciji Borova. Međutim sve to sporo ide i traži mnogo angažmana. Što se nas tiče, s dokumentacijom i drugim smo spremni. Međutim, ostali postupci vezani uz privatizaciju, od procjene vrijednosti tvrtke, due diligencea, do drugih bitnih pitanja: tko će sudjelovati u privatizaciji, na koji način, hoće li biti olakšica, kakve će pogodnosti imati bivši uposlenici... još nisu definirani. Nadam se da će privatizacija započeti prije nego što vratimo naše poslovne prostore iz bivših jugoslavenskih republika. Moj i stav Uprave je da se Borovo privatizira u cjelini i da svi sadašnji i bivši uposlenici dobiju pravo na određeni iznos dionica koje mogu otkupiti s popustom na temelju staža koji imaju.

Borovo se u poslovnoj politici opredijelilo za proizvodnju i afirmaciju svojih robnih marki, odnosno brendova, a ne uslužnu proizvodnju, lohn poslove. Ostajete li i dalje na tim stavovima?
- Vlastiti dizajn, odnosno vlastiti brendovi budućnost su Borova. Danas su hrvatsko, a i druga tržišta obuće preplavljeni raznim imenima i no name proizvodima. Borovo mora biti nositelj prije svega svojih brendova pa i kreator trendova u proizvodnji kako kožne, tako i gumene obuće. Mislim da je budućnost Borova upravo u vlastitim brendovima koje treba osvježavati i na kojima treba raditi. Kada je u pitanju budućnost borovske obuće, to su upravo naši proizvodi koje svi znaju; od relaksa i cytija, do jako poznatih startasica, borosana i drugih robnih marki.

Borovo, dakle, opstaje i dalje i očekuje novi razvoj?
- S pozicije glavnog direktora danas uvjeren sam da Borovo može opstati. Što će sutra biti s tvrtkom, ne mogu govoriti, pogotovo ako se dogodi privatizacija suprotna našim težnjama, ako dođe drugi menadžment s drukčijim poslovnim planovima. I ako se to i dogodi, nadam se da će uvijek netko korektno i ispravno kapitalizirati ovo što ovdje imamo i da će Borovo i dalje biti važan čimbenik gospodarstva Vukovara i šire.


Komentari članka

Vezani članci

Sven Hamzić: Zašto će video-first brendovi pobijediti sve ostale

11.12.2025.

Što kratki video radi bolje od ičega drugog, kako povećava konverzije i zašto će brendovi bez njega izgubiti bitku za kupca?

HAAN predstavlja novu generaciju tvrtki i polako osvaja hrvatske kupce

19.05.2022.

Misija osnivača ovog španjolskog brenda je stvaranje bolje budućnosti za Zemlju i čovječanstvo, a 20 posto svog profita odvajaju za financiranje novih izvora pitke vode u zemljama u razvoju

Hrvatska tvornica obuće Borovo oblježila 90. godinu postojanja, u najboljim danima zapošljavala je 22.000 radnika

08.06.2021.

Tvornica obuće Borovo u ponedjeljak je obilježila 90. obljetnicu osnutka uz podsjetnik kako je u najboljim danima proizvodila 23 milijuna pari obuće godine i zapošljavala 22.000 radnika, dok danas zapošljava 600 radnika uz godišnju proizvodnju od oko 400.

Istraživanja: Više od pola brendova ima potpuno neučinkovit marketing

21.03.2017.

Njihova je dužnost da educiraju, inspiriraju, informiraju i zabave. Ne, nije riječ o kreatorima sadržaja kakva televizijskog šoua, nego o – brendovima

Kod nas su masovnije stigle s Lidlom, u maloprodaji robe široke potrošnje danas imaju 22 posto udjela

17.08.2015.

U Hrvatsku su masovnije stigle s Lidlom 2006., u maloprodaji robe široke potrošnje danas imaju 22% udjela i preobrazile su ...

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk