Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lip 2021

Za hrvatske voćare uzgoj lijeske trenutačno je najunosniji posao

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Korman  

Za hrvatske voćare uzgoj lijeske trenutačno je najunosniji posao

Poljoprivredno poduzeće Orahovica zadnjih 40 godina intenzivno se bavi uzgojem lijeske i vodeći su u proizvodnji lješnjaka ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji. Trenutačna površina plantaža lijeske iznosi 520 hektara, međutim, u planu su nova proširenja.

"Lješnjak je vrlo unosna kultura, jer razdoblje od početka ulaganja do početka punog uroda je sedam do osam godina. No, treba reći kako u međuvremenu uzgajivači redovito dobivaju poticaje s kojima mogu pokriti najosnovnije troškove. Nakon toga, ako su prinosi standardni, može se pristojno zarađivati", kaže Saša Breznik, predsjednik Uprave PP-a Orahovica.

Proširivanje

Dugoročno gledano ovakva investicija itekako se isplati, jer nasadi lijeske mogu trajati, odnosno davati plodove 30 do 50 godina. Stručnjaci kažu da do 30. godine starosti lijeska daje najbolje prinose, a nakon toga oni se postupno smanjuju.

"Mi nemamo takav slučaj, odnosno imamo nasada koje su i starije od 30 godina, i zahvaljujući kvalitetnom održavanju imamo jako dobre prinose. Po hektaru dobijemo od 2,5 do 3,5 tona, dok je na nekim područjima prinos još veći. Inače, lješnjak je kultura koja ima konstantni rast konzumacije u cijelom svijetu. Primjerice, sve više je popularan u Kini, gdje donedavno nije bio uzgajan. Posljednjih nekoliko godina kod njih drastično raste količina nasada lješnjaka, jer su prepoznali da je to svjetska roba koja dobro kotira na tržištu", pojašnjava Breznik.

Najveći proizvođač lješnjaka je Turska koja ima oko 60 posto svojih nasada svjetske proizvodnje te ona, manje-više, i diktira cijenu na tržištu.

"Ono što je interesantno kod PP-a Orahovica jest to da mi također proširujemo nasade lijeske, a ove godine planiramo zasaditi novih 135 hektara. U sljedeće dvije do tri godine planiramo zasaditi još oko 200 hektara, tako da bismo imali ukupno oko 900 hektara. Dugoročno gledano, želimo doći do nekih 1500 hektara, no to će ovisiti i o tome gdje ćemo moći kupiti zemlju kako bismo proširili nasade. Nama je ova proizvodnja dosta interesantna, jer na ovom području postoji veliko zanimanje za sadnju lijeske. Riječ je o manjim plantažama od svega nekoliko hektara, pa do onih nešto većih od nekoliko desetaka hektara. Uglavnom, mi smo s malim proizvođačima dosta povezani po pitanju komunikacije, odnosno savjetovanja, s obzirom na to da mi u PP-u Orahovica imamo najveće stručnjake u Hrvatskoj, ali i u okolici po pitanju sadnje i uzgoja lješnjaka. To se prije svega vidi prema prinosima i rezultatima poslovanja. Osim toga, mi smo našu lijesku dosta razvijali, odnosno imamo sorte koje su pogodne za ovo područje. To je rimska sorta, te istarski dugi lješnjak, za koji se dobiju dodatni poticaji, jer je riječ o našoj autohtonoj vrsti", naglasio je Saša Breznik.

Kvaliteta

"PP Orahovica, kao vodeći proizvođač lješnjaka u Republici Hrvatskoj, ima i zadaću razviti prepoznatljivost, kako našeg orahovačkog, tako i hrvatskog lješnjaka u susjednim zemljama, ali isto tako intencija nam je širenje i na ostala tržišta izvan Europske unije. S obzirom na to da nismo dominantni proizvođači na europskom tržištu koji definira prodajne cijene, mi jednostavno moramo odgovoriti na visoke zahtjeve tržišta kvalitetom i fleksibilnošću. I to je zapravo zadatak PP-a Orahovica kao vodećeg proizvođača u Hrvatskoj.

Osluškujemo potrebe naših kupaca, nastojimo se maksimalno prilagoditi tome i kroz stvaranje više novih proizvoda. Što se tiče tržišta, u Hrvatskoj plasiramo oko 30 posto proizvodnje lješnjaka, dok ostatak izvozimo u Italiju, Sloveniju, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu, Njemačku i Češku. Zakoni tržišta definiraju cijenu u nekom trenutku, Turska je još uvijek po tom pitanju dominantan igrač, a tu je s druge strane i Italija. Plasman naših lješnjaka podijeljen je na tri segmenta, a to je konditorska industrija koja je najrigoroznija po pitanju kvalitativnog standarda, zatim retail te prodaja preko distributera. Radimo sa sve tri skupine, pri čemu uvijek gledamo da smo najbliži krajnjem potrošaču, a to su konditorska industrija i retail", pojašnjava Iva Brkić, voditeljica komercijale.

Osim vlastitih nasada lijeske, PP Orahovica ima i kooperante praktično iz cijele kontinentalne Hrvatske od kojih otkupljuje lješnjak.

"Mi naše kooperante pratimo od samog početka, odnosno od sadnje lijeske, pa sve do prodaje lješnjaka. Od svih naših partnera otkupljujemo lješnjak, tako da je njihova proizvodnja potpuno sigurna, jer ne moraju razmišljati gdje će i kome prodati svoj urod. Osim toga, savjetujemo ih u svakom trenutku, tako da je naš zadatak time teži, jer ne radimo samo za sebe, nego i za širu lokalnu zajednicu. Mislim da su naši kooperanti zadovoljni i s otkupnom cijenom koja je vrlo stimulativna, čak i viša u odnosu na možda neke prilike na tržištu. Tako smo ove godine otkupili više od 250 tona lješnjaka, što je do sada najviše u povijesti naše tvrtke", kaže Pavle Biuklija, voditelj prodaje.

Kooperanti

Prema riječima Miroslava Radakovića, tehnologa proizvodnje lješnjaka u PP-u Orahovica, berba počinje u rujnu i traje oko dva mjeseca.

"Radimo isključivo s kombajnima i to u tri prohoda. S obzirom na to da širimo površine zasađene lijeskom, u planu nam je i nabava nove mehanizacije. Naime, imamo sedam samohodnih kombajna koji trenutačno zadovoljavaju naše potrebe, no s novim nasadima uložit ćemo i u novu mehanizaciju. Inače, efikasnost jednog kombajna je od tri do pet hektara dnevno, dakako, ovisi o tome je li zemlja dobro pripremljena i pod uvjetom da je povoljno vrijeme", rekao je Radaković. Prije desetak godina u PP-u Orahovica prepoznali su ulaganje u lijesku kao profitabilno, i od tada su počeli s intenzivnim ciklusom podizanja novih nasada, ali isto tako i u investicije u pogon za preradu lješnjaka. "U ovom trenutku možemo reći da imamo zaokružen cijeli proces: od proizvodnje sadnice, podizanja nasada, proizvodnje i prerade lješnjaka, što iz vlastite proizvodnje, što od otkupa naših kooperanata. Unazad sedam-osam godina kako smo prepoznati kao vodeći proizvođač sadnica i otkupljivač lješnjaka na tržištu Republike Hrvatske, ostvarili smo suradnju s više od 300 kooperanata kojima smo prodali sadnice, ali isto tako od kojih otkupljujemo lješnjake. Većina naših kooperanata prihvatila je naše savjete i pripremila tlo prije sadnje onako kako to struka nalaže, tako da možemo očekivati kvalitetan urod. Očekujemo da ćemo u idućih pet godina na tržištu Republike Hrvatske otkupljivati i više od tisuću tona godišnje, za što već sada pripremamo novi pogon za preradu lješnjaka, a kako bismo imali dovoljne kapacitete. Mi svake godine proizvedemo oko 150.000 sadnica lijeske, dio ostavljamo za vlastite nasade, a dio prodamo na hrvatskom tržištu, ali i u BiH, Sloveniji i Mađarskoj. Radi se o vrlo kvalitetnim sadnicama, jer se čak više od 95 posto njih primi. Kroz mjere ruralnog razvoja moguće je isfinancirati pripremu tla za sadnju modernog nasada i kupnju mehanizacije koja je potrebna kako bi se taj nasad mogao održavati. Važno je napomenuti kako je uzgoj lijeske najisplativija grana voćarstva, kada je usporedimo s drugim voćnim vrstama po hektaru", istaknuo je Josip Tokić, voditelj voćarstva u PP-u Orahovica.

To je prilika koju bi bilo dobro sada iskoristiti, tim više što mjere potpora, posebice za ekološku proizvodnju, mogu biti dobar motiv da se uđe u ovakvu investiciju”, istaknuo je Josip Tokić, voditelj voćarstva u PP-u Orahovica.


Komentari članka

Vezani članci

U VSŽ-u kreću u spas proizvodnje jabuka - milijun eura potpora i hladnjača koja će promijeniti tržište

15.07.2026.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji posljednjih deset godina bilježi se konstantno smanjenje površina pod nasadima jabuke - 2015. godine pod jabukom je bilo 468 hektara, a u 2025. godini gotovo 120 hektara manje. Kako bi pomogla proizvođačima jabuke, Županij

Panona Mare: Vrijeme je da slatkovodna riba dobije mjesto koje zaslužuje

29.06.2026.

Ovo je zahtjevan, ali je posao koji ima smisao. Proizvodimo domaću hranu, radimo u sustavu koji kontrolira cijeli put proizvoda i gradimo tim u kojem je važno da se ljudi osjećaju poštovano, kaže Mirela Mikičević.

Berba marelica u punom jeku: Evo kakvi su prinosi

29.06.2026.

Berba marelica na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Olivera Pavića započela je sredinom lipnja i traje u skladu sa sortimentom.

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Od Poljske do Soljana: Borovnice osvojile kupce pa mlada obitelj planira veliko proširenje nasada

17.06.2026.

Na OPG-u Suzane Oroz posađeno je 1.300 sadnica borovnica. Voće zasad prodaju isključivo na kućnom pragu, a upravo se takav način prodaje pokazao kao pun pogodak.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk