Za kongresni turizam 80 milijuna eura

Kad je riječ o razvoju kongresnog turizma, Ministarstvo turizma podržat će projekte koji uokviruju turističku destinaciju, jamče joj kvalitetan skok i produljenje turističke sezone te ukupno mogu biti ključni strateški projekti na razini Hrvatske. To je u Dubrovniku u ponedjeljak izjavio državni tajnik za turizam Ivo Mujo, koji je s predstavnicima tamošnjega turističkoga gospodarstva razgovarao na temu kongresnoga turizma i gradnje kongresnih centara prema modelu javno-privatnog partnerstva.
Riječ je o četiri centra, Dubrovniku, Opatiji, Splitu i Zagrebu, među kojima je najdalje otišla Opatija, koja već ima konkretan projekt i u fazi je traženja javno-privatnog partnera.
Očekuje se da će uskoro ministar turizma potpisati ugovore s gradonačelnicima navedenih gradova, dok se jedino sa Zagrebom razgovori trebaju obaviti tijekom ovoga tjedna. Za projekt su potrebna znatna sredstva, i to u prvoj (inicijalnoj) fazi po pola milijuna kuna po svakom gradu, dok će sveukupno za gradnju kongresnih centara u sva četiri grada biti potrebno minimalno osamdesetak milijuna eura.
Niko Koncul u ime Hotela Babin kuk potvrdio je da su oni u ovom trenutku siguran partner Grada Dubrovnika i da su još prije nekoliko mjeseci pokrenuli inicijativu kojom bi se definitivno riješilo pitanje imovinsko-pravnih odnosa. Hoteli Babin kuk, naime, suglasni su u vezi s realizacijom »zamjene zemljišta«, što znači da će oko 50 tisuća četvornih metara površine koja je sada u njihovom vlasništvu »prepustili« lokalnoj upravi i samoupravi, poslije čega bi u istom participirali s najviše tridesetak posto udjela u vlasništvu.
Već su pokrenuli inicijativu prema Gradu Dubrovniku, koji će je proslijediti Vladi i Hrvatskom fondu za privatizaciju (HFP). U konačnici, budući kongresni centar na Babinom kuku zauzimao bi površinu od oko 100 tisuća četvornih metara, što bi ga svrstalo među najveće u zemlji i konkurentne na svjetskom tržištu. Što se tiče izvora financiranja, uz resorno ministarstvo i partnere u projektu, a u slučaju Dubrovnika zasad su to Babin kuk i Grad Dubrovnik, jedna od mogućnosti su i pretpristupni fondovi EU-a i, naravno, ostali partneri projekta. Predstavnici drugih turističkih subjekata s dubrovačko-neretvanskog područja, prije svega velikih hotelskih kompanija kao što su Jadranski luksuzni hoteli i Croatia hoteli, istaknuto je na susretu u ponedjeljak, zainteresirani su za projekt i njihove uprave tek trebaju odlučiti o partnerstvu u njemu.

Novi centar - nove postelje
S konačnom realizacijom velikoga kongresnog centra na Babinom kuku, kapaciteta za nekoliko tisuća sudionika, na dubrovačko-neretvanskom području bilo bi ukupno čak oko osam tisuća raspoloživih mjesta u kongresnim dvoranama. Samo na potezu između Dubrovnika i Cavtata bilo bi ih oko sedam tisuća te oko sedam i pol tisuća hotelskih postelja, što bi Dubrovnik definitivno svrstalo u vodeći kongresni centar u Hrvatskoj.