Za osam godina proizvodnja plina u Hrvatskoj past će s trećine na samo jednu desetinu

Domaća proizvodnja plina iz godine u godinu se smanjuje, a do 2030. godine Hrvatska će morati uvoziti čak 90 posto plina kako bi zadovoljila svoje potrebe, stoji to u desetogodišnjem planu razvoja plinskog transportnog sustava Hrvatske (od 2020. do 2030. godine) u kojem je između ostalog napralvjena analiza strukture potrošnje plina u Hrvatskoj.

– Dugi niz godina domaća je proizvodnja osiguravala približno 60-70 posto domaće potrošnje plina, a preostalih 30-40 posto potrošnje osiguravalo se plinom iz uvoza. Posljednjih godina dolazi do osjetnog pada domaće proizvodnje plina. Prema projekcijama potrošnje i proizvodnje plina domaća će proizvodnja osiguravati 27 posto ukupnih potreba za plinom 2022. godine i 11 posto potrošnje plina 2030. godine – navodi se u spomenutom planu koji je podatke o projekciji plana domaće proizvodnje plina za razdoblje 2020.-2030. godine dobio izravno od INA-e.

Zbog očekivanog rasta uvoza plina, u Desetogodišnjem planu Plinacro ističe da je 'potrebno što bolje uključivanje Hrvatske u europske tokove i tržište prirodnog plina, čemu je preduvjet što bolje povezivanje hrvatskog plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih zemalja, kao i s novim dobavnim projektima'.

Te rečenice još veći značaj imaju danas kada je zbog sankcija Rusiji pitanje dobave plina iz drugih izvora postalo od iznimne važnosti.

Upravo zbog toga ovih dana se puno pažnje usmjerilo prema hrvatskom LNG terminalu kao mogućoj alternativi za nabavku plina, no pokazalo se da su njegovi kapaciteti teški 2,6 milijardi kubnih metara već 'rezervirani' do 2027. godine. Najveći zakupci LNG-a su tvrtke MVM CEEnergy, MET Croatia, PPD, HEP i Ina. Potonje dvije tvrtke zajedno zakupljuju oko 500 milijuna kubnih metara plina. Preračunato u udio u ukupnoj potrošnji plina u Hrvatskoj od oko 2,8 milijardi kubnih metara, zakup LNG-a od strane hrvatskih tvrtki zadovoljava tek 18 posto hrvatskih potreba.

Opcija je povećanje kapaciteta LNG-a, no glavni preduvjet za to je povećanje kapaciteta transportnog sustava plinom.

– Trenutni maksimalni kapacitet uplinjavanja UPP-a koji je ponuđen tržištu prilagođen je tehnološkom upravljanju transportnim sustavom Republike Hrvatske. LNGH zajedno s Plinacrom obavio je tehničke analize i hidraulička ispitivanja mogućnosti povećane otpreme prirodnog plina s LNG terminala u transportni sustav Plinacra, na način da se poveća regasifikacija ukapljenog prirodnog plina na FSRU brodu LNG Croatia do određene razine. Na taj način omogućit će se povećanje kapaciteta, o čemu će korisnici terminala i transportnog sustava biti pravovremeno obaviješteni. Daljnje povećanje kapaciteta iziskuje određena ulaganja u razvoj kapaciteta transportnog sustava te je njihovo ostvarenje preduvjet za povećanu otpremu prirodnog plina s LNG terminala i prihvat u plinski transportni sustav Plinacra – odgovorili su iz LNG Hrvatska.

Ako je suditi po izjavama premijera Andreja Plenkovića koje su se mogle čuti ovih dana u medijima, povećanje kapaciteta LNG-a, ali i transportnog sustava nije namijenjeno samo za opskrbu hrvatskih potrošača, već i slovenskih. Naime, na sastanku s premijerom Slovenije, Janezom Janšom, hrvatski premijer istaknuo je da je potrebno proširiti kapacitete postojećih plinovoda i interkonekcija, posebno plinovoda Zlobin-Bosiljevo i Lučko-Zabok-Rogatec, kako bi plin u većim količinama išao s Krka prema Sloveniji, dok je Janša izjavio da Sloveniji godišnje treba milijardu kubnih metara plina.