Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Velj 2014

'Za veću konkurentnost hrvatskog turizma treba bolje povezati hotelsku i agencijsku ponudu'

Izvor: www.business.hr · Autor: Miro Soldić  

'Za veću konkurentnost hrvatskog turizma treba bolje povezati hotelsku i agencijsku ponudu'

Treći po redu međunarodni sajam turizma "Place2go" ove godine će se održati u razdoblju od 14. do 16. ožujka pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, grada Zagreba i TZ Zagreb. U Boćarskom domu će izlagači iz brojnih zemalja predstaviti svoju turističku ponudu, a posjetitelje čeka i proširena gastro ponuda u kojoj mogu probati jela brojnih međunarodnih kuhinja.

Uz rast broja izlagača očekuje se i rekordan broj posjetiteja, a više o cijelom sajmu, ali i nekim drugim zanimljivim temama ispričala nam je organizatorica sajma i glavna urednica časopisa "Putovanja za dvoje", Damjana Domanovac.

Za početak nam recite nešto više o ovogodišnjem 'Place2go' sajmu, koliko stranih i domaćih izlagača očekujete, kakav je odaziv?

Rekla bih da se stvari ove godine odvijaju i mimo naših očekivanja, naravno u pozitivnom smislu. Djelomično je to zacijelo i stoga što Hrvatska zapravo i nema nacionalnog turističkog sajma. Osim standardnih izlagača koje nastojimo privući, poput popularne azijske trojke – Indonezija, Tajland i Malezija, tu su i Tunis, Bugarska, nekidan su nam se javili sa Maldiva, oni nakon Berlina žele izlagati i kod nas.

Prije par dana smo također dobili prijavu od veleposlanstva Namibije, nadam se da će pregovori dobro proći i da će nam se i oni pridružiti kao izlagači koji su za naše tržište dosta egzotični. Iz Srbije nam dolazi jedna jača delegacija, naravno bit će prisutni i naši susjedi Mađari, Talijani i Austrijanci na koje smo već nekako navikli pa ih možda ponekad neopravdano ne ističemo, iako bi trebali.

Hoće li rasti broj posjetitelja i očekuju li njih kakve novosti u odnosu na prošlu godinu?

Ja se iskreno nadam da će biti više ljudi nego prošle godine. Nama je od početka jasno da je teško privući hrvatske posjetitelje stvarima koje su im već poznate, zato smo se odlučili privući što više egzotičnih izlagača i preko njih promovirati turizam kao takav, a zapravo omogućiti direktnu korist od toga našim i regionalnim sudionicima.

Tako smo zanimljivi i posjetiteljima i izlagačima, to je naš osnovni koncept. Svake godine se trudimo ubaciti nove sadržaje, tako smo ove godine proširili gastro priču sajma koja je prošle godine bila iznimno dobro prihvaćena. Uvodimo i tzv. sajamsku televiziju, što znači da ćemo predavanja iz glavne dvorane prenositi streamingom na našoj web stranici i Youtube kanalu.

U kom pravcu planirate razvijati budući koncept sajma? Čemu težite?

Nastojimo razvijati business to costumer (B2C) sajam, dakle naša publika nam je najzanimljivija. Kako je ovo jedini sajam turizma, neminovno se nameće i poslovni aspekt. Pokušali smo to izbjeći, ali kako je prvi dan sajma petkom, kada većina ljudi radi, tako se taj petak pretvorio u dan specijaliziran za poslovne subjekte. I ubuduće imamo namjeru razvijati sajam u ovom B2C dijelu, ali petak će i dalje ostati poslovni dan.

Po vašim iskustvima, kakve destinacije preferiraju Hrvati, a kakve stranci u Hrvatskoj?

Što stranci preferiraju kod nas učimo iz franšiznih izdanja našeg časopisa 'Putovanja za dvoje'. Primjerice, Francuzi su dosta orijentirani na aktivni odmor i zanimaju ih sadržaji poput biciklizma, raftinga, trekkinga i slično. Njemački turisti su generalno malo statičniji, njih zanimaju hoteli, plaže, kampovi i nautički turizam. Što se naših turista tiče, jedno su želje, a drugo mogućnosti. Većinom se mašta o egzotičnim destinacijama koje si većina Hrvata ne može priuštiti, međutim postoje i bliže destinacije poput npr. Baranje koja je iznimno jaka i gastronomski i po vinima, a dostupna je većini naših turista.

Nažalost, kod nas se još uvijek pod odlaskom na odmor podrazumijeva odlazak na more, a kontinentalni dio zemlje se neopravdano zanemaruje. Ima puno destinacija u unutrašnjosti koje su idealne za kraći odmor, a relativno su nepoznate široj publici. Promocija takvih mjesta, odnosno tzv. 'zelenog turizma' je budućnost.

Na čemu treba poraditi hrvatski turistički sektor da bio konkurentniji?

Iz mog iskustva i iskustva ljudi koji putuju mogu reći da definitivno treba bolje povezati hotelsku i agencijsku ponudu. Kada dođete u bilo koji poznatiji hotel vani, odmah pri check in-u dobijete listu aktivnosti koje se mogu prakticirati na toj destinaciji i možete odabrati sve što vam je zanimljivo. Moram priznati da se kod nas na tome malo radi. Osim suradnje hotela i agencija, trebalo bi pojačati i suradnju između hotela i restorana jer gosti žele okusiti gastro ponudu tipičnu za destinaciju koju posjećuju. Takvo umrežavanje je na dobrobit svih i ne smije se gledati kao na odljev novca konkurenciji.

Recite nam malo pobliže o vašem uspjehu s časopisom 'Putovanja za dvoje', kako je cijela priča krenula i kako se razvijala?

Ušli smo u devetu godinu izlaženja, počeli smo kao polugodišnje, hrvatsko izdanje, a širili smo se u nepredvidivom smjeru. Naime, jedan gospodin iz Slovenije vidio je naš časopis na kiosku, svidio mu se koncept i obratio nam se za suradnju. Tako je krenula franšiza za Sloveniju, nakon toga prodali smo franšizu za Srbiju, pa onda Francusku, Njemačku i Austriju kao jedno izdanje, a zadnja franšiza prodana je u BiH. Sada smo u pregovorima za neka nova, zanimljiva tržišta za koje se nadamo da će se realizirati prije ljeta, ali za sve to treba i vremena i financija. Bili bi zadovoljni da ove godine potpišemo još dvije franšize.

Kako zapravo izgleda taj proces, kakve kriterije treba ispuniti netko tko preuzima vašu franšizu, koliko rade samostalno, a koliko preuzimaju vaše sadržaje?

Što se tiče kriterija, moramo se uvjeriti i biti sigurni da partner to može. Radi se o proizvodu koji na bilo kojem tržištu mora biti identičan našem, prepoznatljivost nam je jako bitna. Razvijamo dva brenda, na prostoru regije je to Putovanja za dvoje, a za zapadno tržište brend Svjetski horizonti. Osnovni razlog tome je što na zapadnom tržištu već ima puno časopisa koji u svom nazivu sadrže riječ putovanja, tako da smo se imenom brenda odlučili izdvojiti.

Sadržaj se većinom stvara ovdje kod nas, u našoj redakciji. Mi nudimo velik izbor reportaža koje onda naši suradnici biraju ovisno o preferencijama njihovog tržišta. Neki preuzimaju veliku većinu našeg, originalnog sadržaja, a neki se više oslanjaju na svoj, to varira između nekih 60 do 80 posto preuzimanja. Važno nam je da reportaže rade naši suradnici koji su stvarno posjetili destinacije o kojima pišu, da prenesu svoja osobna iskustva i stoga mnogi kažu da smo magazin s emocijom.

Koliko je sve ekonomski isplativo za vas i vaše franšizne partnere?

Mi smo našli jednu jako dobru soluciju u franšizama i vidimo našu budućnost upravo kroz daljnju prodaju franšiza. Tako sebi osiguravamo šire tržište, a usporedo možemo plasirati i hrvatske sadržaje vani. Naravno osiguravamo i nove izvore prihoda koji su nam potrebni zbog ograničavajućih faktora našeg tržišta, pošto smo mi u globalnim turističkim razmjerima jako mali.

Naši strani partneri, posebno ovi sa zapada, su zadovoljni jer dobijaju proizvod zapadnog standarda po istočnim cijenama. Cijene zapadnjačkih franšiza su puno skuplje od naše, ali kada usporedite naš časopis s nekim stranim, mi se stvarno nemamo čega sramiti, dapače, velik broj ih i nadmašujemo kvalitetom.

U kojoj mjeri je za uspjeh časopisa bilo presudno to što se obraća točno ciljanoj publici i tržišnoj niši?

U današnja vremena je to jako bitno. Ako gledate situaciju u izdavaštvu, specijalizirani magazini opstaju jer svatko od nas ima određena područja koja ga zanimaju i uvijek će za njih naći vremena i novca. To je plodno tlo i za suradnju s partnerima koji su u svom poslu kojim se bave usko specijalizirani. Mi smo uspjeli naći tržišnu nišu jer ne pokrivamo široki spektar turizma, specijalizirali smo se i zbog toga broj naših čitatelja raste.

Kako ubuduće planirate razvijati časopis po pitanju sadržaja?

Trudit ćemo se donijeti našim čitateljima što više kvalitetnog sadržaja, nastojimo se ne ponavljati i tražimo nove, svježe teme. Uvodit ćemo nove rubrike, a naročito ćemo posvetiti putovanjima s djecom, što i čitatelji zahtijevaju. Pripremamo i zanimljive internetske sadržaje koje ćemo, ja se nadam, plasirati do kraja godine i koji će biti jako zanimljivi našoj široj publici.


Komentari članka

Vezani članci

Restorani na obali poluprazni. "To se vidi. Mislili smo da ovako možemo vječno"

17.07.2026.

U LIPNJU se po ugostiteljskim objektima jelo i pilo više nego prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave. Broj računa izdanih u kafićima i restoranima porastao je za 2,65 posto, a na hranu i piće potrošeno je čak 6,62 posto više. No, ugostitelji tvrde

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

17.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Turizam stagnira: Privatni smještaj podbacio, hotele spasila predsezona

10.07.2026.

Hoteli su ove godine bilježili bolju popunjenost kapaciteta i nose gotovo pola dolazaka, obiteljski smještaj čeka špicu sezone

Tag cloud

  1. 2884 članka imaju tag turizam
  2. 2727 članka imaju tag hrvatska
  3. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk