Za višak od 23 kn teška kazna, za uhljeba koji je Nigerijcu uplatio 50.000 ništa

U HRVATSKOJ postoji velik nesrazmjer između toga kako se kontroliraju oni koji pune proračun i oni koji ga prazne pa ako napravite nešto što samo pobuđuje sumnju da ste izbjegli plaćanje koje kune poreza, slijedi brutalna kazna.

S druge strane, ako ste nekakav pročelnik, načelnik ili ministar pa napravite štetu od koju tisuću ili koji milijun kuna - kazne nema.

Kako izgleda to brutalno kažnjavanje onih koji pune proračun, mogli smo vidjeti u posljednjem od niza primjera koji su došli do javnosti kada je novigradski poduzetnik kažnjen jer su njegovom konobaru poreznici pronašli 23 kune viška u novčaniku.

Naime, jesenas su službenici carine navratili u jedan hotel, napravili pretres i u novčaniku konobara pronašli spomenuti višak. Konobar je tvrdio da se radi o napojnici, što je sasvim logično, no inspektori Ministarstva financija nisu dozvolili da ih logika i zdrav razum ometu u njihovom poslu pa je na kraju stigla kazna od 25 tisuća kuna.

Osim novčane kazne, zanimljivo je i njeno obrazloženje koje kao da je prepisano iz nekakvog dokumenta SFRJ iz 50-ih godina prošlog stoljeća. Naime, dobro da čovjeka nisu optužili za terorizam zbog tri eura viška u novčaniku.

“...ovo tijelo uzelo osobito u obzir kao otegotnu okolnost da se u konkretnom slučaju radi o počinjenju djela prekršaja iznimne i očite društvene opasnosti kojim se izravno podriva stabilnost i temeljni smisao uređenja poreznog sustava s izravnim društveno štetnim konzekvencama za stabilnost ukupnog poreznog sustava Republike Hrvatske…", dio je obrazloženja kazne.

Stabilnost poreznog sustava podriva Ministarstvo financija

Ako netko izravno podriva stabilnost poreznog sustava, onda je to upravo Ministarstvo financija koje stalno uvodi promjene u porezni sustav i tako onemogućuje normalno funkcioniranje ekonomije.

Ne treba biti stručnjak za biznis da bi se shvatilo da stalne izmjene poreza onemogućuju bilo kakvo planiranje, što rastjeruje ozbiljne investitore i strašno negativno utječe na ekonomiju, pa time i na zaposlenost i plaće.

Tko želi raditi u zemlji u kojoj u veljači ove godine ne zna što ga čeka u siječnju sljedeće jer se možda Zdravko Marić ujesen sjeti da bi mogao promijeniti neki zakon? A to se događa svake godine.

Osim toga, kao što je na početku spomenuto, kažnjavanje za proračunske potrošače ne postoji. Dakle, ako ste možda utajili 23 kune, podrivali ste porezni sustav RH i dobili 25 tisuća kuna kazne. Ako ste, kao onaj sada već zaboravljeni pročelnik iz Đakova, platili “nigerijskom princu” 50 tisuća eura, neće vam se dogoditi ništa. Eventualno će vas postaviti na mjesto na kojem nećete plaćati račune niti imati doticaj s novcem, što je još bolje jer nećete ništa morati raditi, a plaća će stizati svaki mjesec.

Pokušajmo zamisliti da slične kazne koje vrijede za privatni sektor uvedemo za političare i državnu administraciju. Da je kazna za, primjerice, krivo popunjenu imovinsku karticu 50 tisuća kuna, a ako se prekršaj ponovi, da se penje na 150 tisuća kuna. Ili da je kazna za protuzakonito dobiven POS-ov stan 200 tisuća kuna za direktora APN-a i 100 tisuća za kupca stana.

Vjerojatno bi uhljebi bankrotirali za godinu dana.

No to se neće dogoditi jer su se politika i državna administracija izdvojile u zasebne kaste, koje su iznad običnih građana pa za njih ne vrijede ista pravila.