Zadnji europski češljevi od rogova nastaju u Zagrebu

Češljevi napravljeni od goveđih rogova, ali i naušnice, ogrlice, narukvice pa čak i lampe, nakon gotovo pet desetljeća duge pauze, ponovno kolaju Hrvatskom. Nema ih puno, no ipak su tu, a ovaj u cijeloj Europi donedavno izumrli zanat, obnovio je sedamdesetogodišnji Zagrepčanin Antun Penezić, umirovljenik koji u svojoj radionici pod Sljemenom, koliko je poznato, jedini u Europskoj Uniji, preša, kuha i rezbari rogove. Sa suprugom i svojim djelima obilazi izložbe i sajmove, a zatekli smo ga na opatijskom prvom međunarodnom Eco World Festu koji organizira Hrvatsko veterinarsko društvo.

Zadnji europski češljar
- Zarada i nije neka, no ja sam sretan jer mogu pokriti troškove i uživati u onome što radim - govori nam Antun Penezić, Zagorac s dugim stažem u Zagrebu. Još kao mladić, 1954. godine, u Zagrebu je, u već tada zadnjoj radionici, izučavao zanat češljara, a smrću njegova učitelja, nestalo je i novih češljeva od rogova. Penezić je potom odradio cijeli vijek u tvornici Oki, a u već 15 godina dugoj mirovini u početku se bavio restauracijom starog namještaja.

- Prije dvije godine odlučio sam se pozabaviti svojim starim zanatom i krenulo je. Priča se zavrtjela kada sam za zagrebački Etnografski muzej napravio zbirku, a projekt je bio izvrsno prihvaćen i nastavio sam raditi - priča nam te opisuje postupak obrade roga.

Radionica u Istri
- Ima sedam faza ručne obrade, a rezultat je zdrava, božanska energija. Rog se prvo kuha, pa okreće na vatri, a onda ide u hladnu pa u vruću prešu od 20 tona kako bi zadržao oblik. Onda kreće oblikovanje u predmet koji namjeravam napraviti - objašnjava Penezić nastajanje svojih uradaka od kojih je svaki unikatan. Rogove nabavlja iz klaonice u Zagorju, a kaže nam kako su u Istri posebno zainteresirani za ovaj zanat te su mu čak uredili radionicu u Buzetu gdje svoje znanje može prenijeti mlađima, a počeo je raditi s rogovima autohtonog istarskog goveda, boškarina.