ZADUŽIVANJE: Tvrtke prve žrtve krize

Tvrtke koje su se ovih dana morale na brzinu zaduživati radi isplate plaća ili dobavljača, plaćale su vrtoglavu dvoznamenkastu kamatu na Tržištu novca. Ona je i u petak iznosila 17,8 posto za tjedne, a 18,02 posto za prekonoćne pozajmice.

Podsjetimo, od 30. listopada kamate na Tržištu novca ne spuštaju se ispod 14,6 posto godišnje, a prosječna kamata u studenome iznosi 16,76 posto. Prosječna kamata je prošli mjesec iznosila 9,81 posto, u rujnu, prije krize, bila je samo 4,8 posto.

Pretpostavlja se da je dio banaka iskoristio takve kamate na tržištu za “lihvarsku” naplatu kratkoročnih kredita tvrtkama. No, banke ni takvim kamatama nisu prekršile propise. Naime, za ovu je godinu određena najviša ugovorna kamata za građane od 14 posto, a ona za pravne i fizičke osobe koje obavljaju neku samostalnu djelatnost može ići i do 21 posto.

U hrvatskim bankama tvrtke su se za zadužile 81,86 milijardi kuna, oko 9 milijardi više nego prije godinu dana. Banke su jednako kao i građanima dizale i kamate na kredite tvrtkama. Prema službenoj statistici središnje banke, za kratkoročne pozajmice ona je u kolovozu iznosila 7,63 posto, što je najveća kamata od 2003. Prosječna kamata na dugoročne kredite bila je 7 posto, što je najveća kamata od sredine 2002. godine.

U stvarnosti kamata na kratkoročne i dugoročne kredite tvrtama u bankama je izjednačena i penje se od 8,5 do 11 posto, što je najveća kamata u zadnjih 10 godina.

Tvrtke kojima su sve do polovice rujna ove godine bila “širom otvorena vrata” za jeftinije zaduživanje u inozemstvu, i iduće godine očekuje takva sudbina. Inozemni dug hrvatskih tvrtki popeo se na 16,26 milijardi eura od čega 1,67 milijardi otpada na kratkoročno zaduživanje.

U odnosu na kraj 2002. godine, inozemni dug tvrtki povećan je za čak četiri puta. Najveći izazov u idućoj godini bit će, ističu ekonomisti, refinanciranje toga duga. Naime, i inozemne banke su zbog financijske krize sve opreznije pa u kamate ugrađuju veće premije rizika od mogućeg nevraćanja.

Veća potražnja za kreditima
Bankari ističu da je potražnja za kreditima poduzeća posljednjih nekoliko mjeseci veća nego inače. Na skupo zaduživanje u zemlji osuđene su male i srednje tvrtke kojima nije dostupno jeftinije inozemno zaduživanje. U Raiffeisen banci najavljuju “veću kontrolu isplativnosti”, oštrije kriterije ispitivanja kreditne sposobnosti i osiguranja naplate kredita. Uprava Erste banke napominje da će i dalje pratiti projekte koji su isplativi, ali će oni morati biti bolje pripremljeni te imati veći omjer vlastitog financiranja.

U Hypo banci kažu da instrumenti osiguranja banaka ovise o vrsti kredita, roku, bonitetu tvrtke i trenutnoj situaciji na tržištu. Među klasičnim osiguranjima su instrumenti platnog prometa, založno pravo nad pokretninama i nekretninama, ugovori o ustupanju potraživanja, novčani depoziti i sudužništvo drugih tvrtki. Većina banaka ima povoljniju, kamatu za “stare” bonitetne klijente s kojima već imaju iskustva u poslovanju. Zato izračun i kamate za jedno poduzeće ne vrijedi za drugo.