Zagrebu ‘fali’ 18.000, Rijeci 11.000, a Osječkoj županiji 9000 radnih mjesta

Samo pet hrvatskih županija, i to tri jadranske i dvije kontinentalne, danas imaju više zaposlenih nego što su ih imale pretkrizne 2008. godine. To su Zadarska, Dubrovačko-neretvanska i Ličko-senjska županija u jadranskom dijelu zemlje te Zagrebačka i Krapinsko-zagrebačka županija u unutrašnjosti. Nakon izlaska iz recesije u Hrvatskoj je stvoreno 150 tisuća novih radnih mjesta, no da bismo se vratili na razinu zaposlenosti iz rekordne 2008. godine, još treba nadoknaditi 50 tisuća radnih mjesta.

Primorju je lakše

Primjerice, u najbogatijem Zagrebu još manjka 18 tisuća radnih mjesta, Rijeci i okolici oko jedanaest tisuća, Osječko-baranjskoj županiji oko devet tisuća... Inače, u Zagrebu je zaposleno 460 tisuća osoba, slijedi Splitsko-dalmatinska županija, u kojoj radi 151 tisuća osoba, dok je na trećem mjestu Primorsko-goranska županija sa 113 tisuća zaposlenih radnika. Nezaposlenost se osipa brže nego što raste zapošljavanja, što je prije svega posljedica iseljavanja, a prema analizi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, stopa je nezaposlenosti po županijama od najnižih 3,4 posto u Zagrebu do visokih 18 posto u Sisačko-moslavačkoj županiji, gdje je bez posla gotovo svaka peta osoba u radno-aktivnoj dobi. Nezaposlenost je golem problem i za Virovitičko-podravsku županiju te cijelu Slavoniju i Baranju, a puno je ljudi bez posla i u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 12 posto – iako se prostori uz more ipak snalaze nešto bolje. Split i okolica u minusu su za oko četiri tisuće radnih mjesta u odnosu na 2008. godinu, a Željko Lovrinčević, istraživač Ekonomskog instituta, kaže da se u Dalmaciji znatno promijenila struktura zaposlenih. Manje je zaposlenih u industriji, a više u uslugama, s tim što se mnogi iznajmljivači apartmana i ne pojavljuju u evidencijama zaposlenih.