Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Srp 2011

Zaokret za opstanak Mirne

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Marinko Došen  

Zaokret za opstanak Mirne

Mirna izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje, a najviše na tržište bivše države gdje se vidi snaga brenda. Unazad godinu dana započeo je uzlet jer je proizvodnja povećana za oko 40 posto na ostalim tržištima u regiji. U prvih pet mjeseci ove godine proizvodnja je povećana za oko 50 posto u odnosu na prošlu godinu, a od lanjskoga rujna tvornica radi bez prekida.

U Hrvatskoj je nakon velike krize u riboprerađivačkoj industriji opstalo nekoliko proizvođača - poput Sardine, Mardešića, Delamarisa, Adrije - koji su, doduše, nešto manjih klapaciteta od rovinjske Mirne koja nakon provedenog restrukturiranja ima veliku prigodu za povratak na stare staze. Hrvatska različitim aktima štiti svoju riboprerađivačku industriju, a to je i logično jer je riječ o proizvodnji hrane i izvozno orijentiranoj djelatnosti. Naša vlada je donijela zaštitne mehanizme kontroliranim uvozom takvih proizvoda. Jadranska konzervirana riba je prepoznata kao najkvalitetnija, a dokaz tome jest to što smo konkurentniji na tržištima bivše države u odnosu na ostale proizvođače. Svojevrsno udruživanje i zajedničko brendiranje prerađivača srdele pod nazivom Jadranska srdela ima itekako smisla. Međutim, prioritet je sređivanje i restrukturiranje tvrtki. Mirna je na dobrom putu oporavka te svakako može biti inicijator i takvih akcija.

Unazad godinu dana u Mirni je napravljen zaokret koji joj jamči opstanak i uspješno poslovanje na tržištu. Ključ uspjeha je u povećanju proizvodnog kapaciteta i kvalitetnoj strukturi troškova te konkurentnom proizvodu. Kada imate brend, a nemate dovoljnu proizvodnu količinu, morate uložiti u povećanje kapaciteta i naći put uz marketinšku potporu. Mirna izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje, a najviše na tržište bivše države gdje se ti proizvodi dobro prodaju i gdje se, kao nigdje drugdje, vidi snaga brenda koji ima Mirna. Svako tržište unutar regije ima svoje specifičnosti. Dok je Podravka sa svojim brendom Eva, zahvaljujući vrlo jakoj marketinškoj kampanji, zauzela solidnu poziciju u regiji, Mirna je apsolutni lider na Kosovu, a u Srbiji se ravnopravno nosi s ostalim hrvatskim proizvođačima. Unazad godinu dana započeli smo uzlet jer smo povećali proizvodnju za oko 40 posto na ostalim tržištima u regiji. U prvih pet mjeseci ove godine proizvodnja je povećana za oko 50 posto u odnosu na prošlu godinu, a od lanjskoga rujna tvornica radi bez prekida. Prednost Mirne je svakako u postojanju hladnog lanca te u mogućnosti brze prerade i brzog prijama ribe.

Smanjili smo dug prema ribarima te iz tog razloga imamo stalnu opskrbu. Prerađivači su uzročno-posljedično vezani s ribarima, tako da ako mi imamo problem, imaju ga i ribari ili obratno. Unatoč tome što ribari mogu izvoziti svježu ribu i što je mogu prodavati na tržnicama, najveći plasman pogotovo sitne plave ribe je u riboprerađivačkoj industriji. Mirna je prošle godine proizvodila 10 do 12 milijuna konzervi, ove godine smo zacrtali oko 20 milijuna, što je polovina našeg mogućeg kapaciteta. Nažalost, kao posljedica lošeg upravljanja izgubljeno je tržište Europske unije koje nastojimo povratiti novim investicijama. Brend Mirne je jedan od najstarijih i najprepoznatljivijih brendova na Mediteranu i kao takav ima snagu povratka. Stoga, osim proizvodnog unaprjeđenja, nova uprava ima zadaću financijski restrukturirati tvrtku i riješiti dug prema Poreznoj upravi koji se vuče osam godina.Taj dug je moguće riješiti prodajom dijela naših nekretnina koje nisu u funkciji. Važno je napomenuti da je Porezna uprava blokirala Mirnine nekretnine vrjednije od poreznog duga. Zato bi dogovor s Poreznom upravom imao za Mirnu višestruku korist. Osim što bi se riješio dug prema državi i oslobodila imovina, došlo bi se i do obrtnih sredstava, odnosno kapitala. Očekujemo da će do sporazuma doći za nekoliko mjeseci, a podršku nam pruža i lokalna uprava.

Mirna nije odustala od planiranja proizvodnje smrznute ribe koja je nekada i bila dio asortimana. Uz prepostavku da se provede planirano restrukturiranje Mirna bi raspršila proizvodnu ponudu, a povećala bi i broj zaposlenih za 80. Inače, trenutačno imamo oko 180 radnika. Ohrabruje i podatak da je Mirna u prvih šest mjeseci poslovala s dobiti od dva miljuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Svi znaju za kavu i Cedevitu, ali ovo je globalno najuspješniji proizvod Atlantic Grupe

31.03.2026.

Iako segment kave donosi najveće prihode, jedan se brend ističe kao sinonim za međunarodni uspjeh i marketinšku dominaciju. Priča o Argeti priča je o transformaciji od nepoznatog proizvoda do svjetskog lidera u svojoj kategoriji, a sve je počelo jednom je

Apple je treću godinu zaredom najvrjedniji svjetski brend

20.05.2025.

Prema najnovijem izvješću agencije Kantar za 2025. godinu, Apple je i treću godinu zaredom zasjeo na vrh ljestvice najvrjednijih svjetskih brendova. Vrijednost Appleova brenda procijenjena je na 1,29 bilijuna dolara, što predstavlja rast od 28 posto u odn

Kako osobno brendiranje utječe na brendiranje (startup) kompanija?

19.11.2021.

Brendovi su postali sastavni dio potrošačkog identiteta i uglavnom se koriste za razvoj i izražavanje sebe. Drugim riječima, potrošači komuniciraju svoju osobnost, dob, klasu, bogatstvo i status odabirom određenog brenda čime brend postaje sredstvo društv

Udružili se Atlantic Grupa i Konzum: Novi proizvod na policama kao pomoć lokalnom gospodarstvu

13.10.2020.

Poznato je da je pandemija ima negativan utjecaj na gospodarstvo, posebice na manje lokalne tvrtke, a jedna od njih je i ribnjak i ribogojilište Gacka.

Hrvatska ima tvrtku koja mjesečno proda 1.000 tona ribe, u srpnju dosegli rekordnu prodaju

25.08.2020.

Cromaris 84 posto prodaje ostvaruje na izvoznim tržištima. Glavni nositelj snažnog rasta zabilježenog u prvom dijelu godine jest talijansko tržište, koje je u protekla dva ljetna mjeseca raslo više od 50 posto.

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke