Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2024

Zašto je prodaja zapravo dobra stvar za Belje, Vupik i PIK Vinkovce?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Robert Jurišić  

Zašto je prodaja zapravo dobra stvar za Belje, Vupik i PIK Vinkovce?

Ne treba staviti naglasak na to tko će biti novi vlasnik, već tko od potencijalnih može od ovih kompanija izvući najviše potencijala. Ako bi to bila hrvatska tvrtka, onda je to samo dodatni benefit za naše društvo u cjelini.

O prodaji Fortenovine poljoprivredne grane govori se već duže vrijeme. To je nešto o čemu se u kuloarima špekuliralo još od početka prošle godine, da bi početkom ove postalo javno i potvrđeno od strane same Grupe. Razlog za prodaju iz njihove perspektive je poprilično jasan – prvenstveno kako bi popravili svoju financijsku sliku radi lakšeg budućeg nužnog refinaciranja i sekundarno jer se žele fokusirati na ono što smatraju svojim core businessom, a to je u prvom redu maloprodaja, a onda i proizvodnja trgovačke robe.

O nepovoljnom financijskom aranžmanu koji imaju s američkim HPS Investment Partners, a koji traje do kraja studenog, već se sve zna. Stoga ne čude napori da kompanija nastoji iskoristiti ovo razdoblje kako bi se vlasnički presložila (isključila iz vlasništva sankcionirane osobe) te kako bi kroz prodaju dijela svog poslovanja smanjila svoju zaduženost i stvorila preduvjete da kasnije može ostvariti povoljnije uvjete za refinanciranje. Paralelno, u Fortenovi vide maloprodaju (a u kratkom još roku i proizvodnju trgovačke robe) kao srž svog poslovanja i smjer u kojem se žele razvijati na regionalnom tržištu. Stoga je odluka o prodaji agri sektora bila očekivana. Od sve tri grane unutar Fortenove, agri sektor sudjeluje u ukupnim prihodima, ali i u ukupnoj profitabilnosti, s najmanjim udjelom.

Nakon što su primili niz neobvezujućih ponuda za preuzimanje svog sektora poljoprivrede, krajem prošlog mjeseca Grupa je odlučila nastaviti sa sljedećom fazom postupka potencijalne prodaje, a to je poziv odabranim ponuđačima na nastavak sudjelovanja u procesu dubinskog snimanja poslovanja tzv. due diligence proces koji se trenutno i provodi. Taj je poziv poslan u prvom redu koprivničkoj Podravci, zatim konzorciju Žita i Osatina Grupe, te mađarskom investitoru Lorincu Meszarosu, vlasniku Meszaros grupe.

Novi vlasnik poznat do sredine lipnja
Najnovije procjene govore da bi se novi eventualni vlasnik kompanija Belje, Vupik i Pik Vinkovci trebao znati do sredine lipnja, naravno uz pretpostavku da neka od dobivenih ponuda zadovolji prvenstveno apetite Fortenove. Nakon toga, u slučaju potvrde prodaje, trebat će pričekati određeno vrijeme kako bi se dobile sve potrebne dozvole za završetak procesa prodaje.

Ovisno o tome tko bi trebao postati novi vlasnik, taj proces može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, što znači da bi najkasnije tijekom jeseni preuzeo u potpunosti kontrolu i upravljanje nad spomenutim kompanijama.

Ono što nas sve skupa treba radovati je činjenica da su zainteresirani kupci zapravo strateški investitori, odnosno da se i sami bave poljoprivredom i prehrambenom industrijom. Alternativna opcija, s fondovima kao novim vlasnicima, bila bi vrlo loša opcija kako za te kompanije, tako potencijalno i za hrvatsku poljoprivredu kao takvu u cjelini. Povrh toga, vrlo mi je drago da su se u proces preuzimanja uključile dva domaća igrača. Oba potencijalna domaća kupca imaju svoje adute i s opravdanjem vide ovo kao priliku koja bi im mogla pomoći da naprave dodatan pozitivan iskorak u izgradnji svojih kompanija.

Benefiti koji bi se mogli ostvariti u vidu vertikalne integracije, iskorištavanja ekonomije obujma, okrupnjavanja, optimizaciji, osiguravanju kvalitetnih lanca nabave i opkrbe su višestruki i to su vrlo dobro procijenili iz obje kompanije. Pitanje je samo koliko će za takvo nešto biti potrebno platiti. Poslovno gledano, Podravka bi u ovom procesu trebala biti u prednosti nad ostalima. Međutim, ovdje se ne radi samo o čisto poslovnoj transakciji, a kad je tako i ako se u sve to umiješaju politički regionalni interesi onda je sve moguće, pa čak i da sama vrijednost transakcije daleko nadmaši špekulacije kojima javnost trenutno barata. Treba napomenuti da će sama prodaja biti tzv. cash-free debt-free transakcija.

Važan dio hrvatske poljoprivrede
Inače, sve tri navedene kompanije važan su dio hrvatske poljoprivrede. Još u vrijeme Agrokora bile su to perjanice koje su u tehničko-tehnološkom i svakom drugom smislu lideri na domaćem tržištu, a i šire. Ukupno upravljaju s otprilike 30-ak tisuća hektara poljoprivredne zemlje, uglavnom državne s dugogodišnjim ugovorima o koncesiji, koja je važna za stvaranje sirovinske baze kojom se dalje u raznim proizvodnim procesima stvaraju nove dodatne vrijednosti. Tako se tu nadovezuje na tu bazu proizvodnja stočne hrane, svinjogojstvo, tov junadi, mljekarstvo, vinarstvo, te na kraju mlječna industrija i prerada mesa. U svim tim segmentima imaju značajan udio u ukupnoj proizvodnji i zbog svega toga su to važne kompanije za hrvatsko gospodarstvo.

Od propasti Agrokora, zbog okolnosti koje su se događale te su kompanije jednim dijelom nazadovale, jer realno nije se puno u njih investiralo svih ovih godina, niti u mehanizaciju, a niti u modernizaciju postojećih procesa ili stvaranje nove vrijednosti. Fokus je bio na održavanje statusa quo, a to za poslovanje u dugom roku nikada nije dobro. Stoga je sama prodaja dobra stvar za navedene kompanije, da što prije dobiju vlasnika koji je spreman napraviti potrebna ulaganja i usmjeriti svu svoju energiju i resurse kako bi otključao maksimalne potencijale koje te kompanije imaju.

Drugim riječima, ne treba staviti naglasak na to tko će biti novi vlasnik, već tko od potencijalnih vlasnika može od ovih kompanija izvući najviše potencijala. Ako bi to bila hrvatska kompanija, onda je to samo dodatni benefit za naše društvo u cjelini.

Kada se radi o zdravim poslovnim preuzimanjima, nitko u relevantom svijetu, pa tako je to i ovdje slučaj, ne kupuje niti planira ulagati u nešto, da to upropasti, već želi poslovanje učiniti boljim kako bi od toga svi uključeni stakeholderi imali koristi, pa posljedično i sam novi vlasnik. Širu javnost u tom kontekstu treba interesirati samo to da ove tvrtke posluju poštujući sve zakonske propise, da budu uspješne u širem smislu riječi, da nastave i povećaju svoje proizvodnje, da zapošljavaju i (ostanu) poželjan poslodavac te da u konačnici plaćaju sve porezene obveze.


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Gotovo 47 milijuna eura za hrvatsku poljoprivredu, kreću novi zajmovi i krediti

03.06.2026.

Ministarstvo poljoprivrede potpisalo je u srijedu sporazume o financiranju za nove financijske instrumente u obliku zajmova/kredita s kapitalnim rabatom u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike RH 2023. – 2027. godine, kojima će poljop

Domaći rasadnici oduševili međunarodnu delegaciju - veliki potencijal za razvoj suradnje

02.06.2026.

Hrvatska se nalazi pri vrhu zemalja po udjelu zelenih površina u urbanim prostorima, ali je istodobno neto uvoznik. U tom kontekstu Italija zauzima važno mjesto kao drugi najveći dobavljač, a suradnja dviju zemalja u sektoru rasadništva sve je značajnija.

Helena Krpan Carić o putu prema održivom poslovnom modelu u poljoprivredi - Uplift

31.05.2026.

Odluka da se napusti siguran posao rijetko dolazi odjednom. Najčešće sazrijeva polako, kroz osjećaj da ne pripadaš sustavu u kojem se nalaziš i da želiš raditi nešto što ima dublji smisao. Za Helenu Krpan Carić taj je trenutak značio okretanje leđa admini

Ernest Tolj prodao Eurocable u trenutku najvećeg procvata kompanije

30.05.2026.

Novoosnovana britanska kompanija BP INV8 BidCo preuzela je hrvatskog proizvođača kabela koji je lani skočio na 121 milijun eura prihoda

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk